Politički predstavnici hrvatskog naroda, odnosno legalna i legitimna volja Hrvata u BiH artikulirana kroz Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH, usvojili su na 5. zasjedanju ovoga krovnog političkog tijela Hrvata u BiH obvezujuću deklaraciju o osnovnim načelima.

Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH će nakon ovog 5. zasjedanja zasigurno biti osnažen, „resetiran“, odnosno da će za sve važne stvari za opstojnost hrvatskog bića u BiH biti potreban stav HNS-a BiH koji će biti obvezujući i presudan za sve stranke, bez obzira je li u pitanju neka platforma, ustavne promjene ili izborni proces.

Želi se doći do te razine da ako, primjerice, HNS BiH odluči da se bira hrvatski član Predsjedništva BiH kroz jednu osobu, nema niti jedna stranka pravo izići sa svojim posebnim kandidatom. Definitivno je potrebno ići na izradu statuta HNS-a i redefinirati HNS kao instituciju hrvatskog naroda u BiH.

HNS bi znači u tom slučaju bio neka vrsta krovne institucije Hrvata u BiH. U ovim presudnim vremenima za opstojnost hrvatskog čovjeka u BiH obvezujuće je pokazati snagu i visoku razinu usuglašenosti stavova hrvatskih stranaka o ključnim pitanjima u BiH. HNS-u BiH treba udahnuti novu dimenziju, pa čak i u pregovaračkim procesima inzistirati da ima svoje posebno mjesto i da svi razumiju da je to nešto legitimno i legalno i da je to volja hrvatskog naroda.

Usvojena Deklaracija je odraz raspoloženja, evidentno, većinske volje hrvatskoga naroda, prepoznate kroz HNS i jedanaest okupljenih stranaka oko njega i produkt trenutne aktualne političke situacije u BiH i uopće političkih odnosa u BiH. Deklaracija će sama po sebi dati potpuno novu dimenziju i ulogu HNS-a koji bi trebao postati institucija hrvatskoga narodavrlo jasno pozicionirana iznad svakog pojedinačkog stranačkoga djelovanja hrvatskoga naroda u BiH.

Iz toga će proizići potreba za još jednim Saborom kada bi se donio i Statut i registrirala ova institucija i pravno. Njome se ističe kako BiH neće imati svoj put ka EU i NATO-u dok hrvatski narod ne bude ustavno jednakopravan s druga dva naroda. Poslana je jasna poruka i međunarodnim institucijama i predstavnicima druga dva naroda da u tom smislu želimo kreirati i osmisliti i našu BiH.

Učinimo BiH konačno samoodrživom i da je kao takvom izgradimo kroz korjenitu ustavnu reformu koja će pitanja tri konstitutivna naroda riješiti na jednak način i institucionalnom i u teritorijalnom smislu.  Svi koji žele stabilizirati političke, a prije svega ekonomske i socijalne probleme u BiH moraju uvažiti činjenicu i realnost da hrvatski narod mora biti ustavno jednakopravan s bošnjačkim i srpskim narodom u BiH.

Institucionalno i administrativno-teritorijalno rješavanje jednakopravnosti tri bosanskohercegovačka konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – uz puno uvažavanje individualnih, građanskih prava i sloboda svih državljana BiH, najznačajnije je i najzahtjevnije pravno-političko pitanje ove zemlje. Uspješno funkcioniranje i opstanak BiH izravno se i kontinuirano ugrožavaju od strane provoditelja secesionističke politike, s jedne, i provoditelja hegemonističko-unitarističke politike, s druge strane. Između secesionističkih i hegemonističko-unitarističkih koncepata i zahtjeva, nalaze se hrvatski zahtjevi za jednakopravnošću izraženi kroz zalaganje za dosljednu primjenu konsocijacijsko-federalističkih modela unutarnjeg uređenja.

Ti modeli se baziraju na priznavanju i uvažavanju postojećih etnonacionalnih identiteta konstitutivnih naroda kao legitimnih političkih identiteta, i teže harmoničnom upravljanju postojećim etno-identitetskim razlikama, a ne njihovom negiranju i poništavanju. Politički koncept na koji bi se trebao oslanjati ovaj model je multinacionalni federalizam.

Postojeće ustavno- pravno uređenje i njegova primjena u društveno-političkoj praksi, ne samo da Hrvatima kao konstitutivnom narodu ne osiguravaju niti omogućavaju stvarnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda, nego, također, diskriminiraju i građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.

Bosni i Hercegovini potrebna je temeljita reforma Ustava, odnosno, novi model institucionalnog i upravno-teritorijalnog uređenja. Model koji uzima u obzir i zadovoljava tri slijedeća kriterija: institucionalna i stvarna jednakopravnost Hrvata, Bošnjaka  i Srba kao konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, pravo svih građana/državljana da biraju i budu birani, te racionalno, funkcionalno i pravedno unutarnje uređenje.

Majorizacija nad Hrvatima ogleda se u činjenici da na određenim razinama vlasti Hrvatima kao jednom od tri konstitutivna naroda u BiH pripadnici drugih konstitutivnih naroda biraju njihove političke predstavnike, ili pak u činjenici da ih u određenim tijelima vlasti na pozicijama koje po ustavu i zakonu pripadaju Hrvatima, predstavljaju oni politički predstavnici koji nemaju legitimitet hrvatskog biračkog tijela.

Najočitiji primjeri majorizacije nad Hrvatima u BiH, odnosno grubog kršenja njihovih ustavnih, političkih i demokratskih prava su: izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, izabran apsolutnom    većinom bošnjačkih glasova, izbor Emila Vlajkija za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, izabran    apsolutnom većinom srpskih glasova, način izbora hrvatskih izaslanika za  oba entiteta te uspostava neustavne, nezakonite i nelegitimne vlasti u Federaciji BiH (predsjednik FBiH i Vlada FBiH) nakon Općih izbora 2010. godine.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno nužno je pravno, tehnički i organizacijski utemeljiti Hrvatski narodni sabor BiH kao trajnu krovnu, nacionalnu i političku instituciju hrvatskog naroda u BiH, kao „narodni parlament “ i kao vrhovnu instancu odlučivanja kada su u pitanju vitalni nacionalni interesi hrvatskog naroda u BiH, te razraditi i primijeniti mehanizme koji će osigurati da svi članovi HNS-a - bilo da je riječ o političkim strankama, ili izabranim hrvatskim dužnosnicima i političkim predstavnicima – dosljedno poštuju političku volju hrvatskog naroda izraženu na demokratskim i slobodnim izborima, te u potpunosti provode odluke i politiku HNS-a, sukladno kriterijima i sustavu vrijednosti koje utvrdi HNS.

Također, razraditi i primijeniti mehanizme koji će sve one koji se nazivaju hrvatskim političkim predstavnicima, a ne poštuju demokratski izraženu političku volju hrvatskog biračkog tijela onemogućiti da trguju hrvatskim nacionalnim interesima i uzurpiraju pozicije koje im ne pripadaju.

Zatim, poduzimati sve ustavom i zakonom, te općeprihvaćenim demokratskim načelima -  uključujući i pravo bojkota i građanskog neposluha – dopuštene aktivnosti s ciljem uspostave ustavne, zakonite i legitimne vlasti u BiH, te društveno političkog sankcioniranja protagonista projekta suprotnog ovim načelima, osobito onih koji dolazi iz redova hrvatskog naroda, te usuglasiti i pripremiti zajednički nastup svih stranaka članica HNS-a u obliku zajedničke izborne liste na svim područjima i svim razinama gdje je Hrvatima zbog brojčane nadmoći drugih naroda ograničena mogućnost unutarnjeg stranačko-političkog pluralizma.

Također, stranke članice HNS se obvezuju da će prilikom konstituiranja vlasti nakon izbora formirati vlast prioritetno od stranaka članica HNS-a na svim razinama gdje za to postoji mogućnost. Temeljem usvojenih dokumenata HNS-a ( Deklaracije i Rezolucije ) izraditi prijedloge ustavnih promjena, promjena izbornog zakona i nove upravno-teritorijalne organizacije u okviru modela Bosne i Hercegovine kao složene države tri ili više federalnih jedinica u kojima bi sva tri naroda bila konstitutivna, ali od kojih bi najmanje jedna takva federalna jedinica bila s hrvatskom većinom".

Mišo Relota