Slavodobitno i teatralno, zastava Europske unije podignuta je u Zagrebu 19. lipnja 2004. u sklopu svečanosti dobivanja statusa kandidata za punopravno članstvo u EU. Bez ijedne izgovorene riječi, kako je protokol zahtijevao (što je vrlo znakovito), Ivo Sanader, doktor teatrologije, podigao je plavu zastavu sa žutim zvijezdama.

Asistenti su bili presjednik Republike i Sabora, Stjepan Mesić i Vladimir Šeks, koji su zastavu pridržavali. Dva mjeseca pokušavali smo dobiti odgovor iz Vlade tko je dopustio podizanje zastave EU na zgrade Vlade i Sabora, te sukladno kojem zakonu je podignuta zastava koja je odjednom preko noći osvanula na ministarstvima, ali i zgradama pojedinih gradova u Hrvatskoj. No, sve je bilo uzalud. Kada je riječ o zastavama, postoji interesantan detalj, a to je njihov poredak na zgradama koji je također protuzakonit jer prvenstvo treba imati, kada se gleda s ulice, hrvatska zastava - postavljena prva slijeva. Dodvorništvo političkih elitista i unionista Bruxellesu na taj način postaje doista zabrinjavajuće. Zakon dopušta da se pitanje zastave dodatno regulira od strane Vlade, ali o tome se ne može dobiti nikakva informacija.

Ako se pogleda Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske, ne nalazimo niti riječ o tome što je sa zastavom EU. Jednom riječju, ni ovaj, kao ni jedan drugi zakon ne reguliraju postavljanje drugih zastava na naš Sabor i zgradu Vlade, što bi trebalo značiti da njihovo postavljanje NIJE u skladu sa zakonskim propisima RH. Možda će se nekome učiniti da je pitanje trivijalno i samo formalnog značenja, ili je riječ samo o nebrizi.

- Prema knjizi Marija Jareba "Hrvatski nacionalni simboli", nebriga oko pitanja grba i zastave očita je u Hrvatskoj i kroz povijest. Čini se da je od sredine 19. stoljeća do danas postojao određeni nehajni odnos prema grbu i zastavi, pa se tako u saborskim dokumentima do 1. svjetskog rata vidi da nije bilo sasvim jasno koji grb ide lijevo, a koji desno, niti smo i imali precizne grafičke standarde korištenja grba i zastave (a koje je primjerice Mađarska imala). Nije se puno promijenilo ni do danas pa ne postoji javno dostupan precizni standard i norme upotrebe grba i zastave - ističe predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva (HGZD) Željko Heimer.

- Za razliku od Mađarske koja ima javno dostupan dokument svojeg standardizacijskog zavoda s detaljnim uputama za tisak i upotrebu grba i zastave u raznim situacijama i tehnikama izrade, mi takvo što nemamo. Može se činiti da je to samo pitanje forme, no kakvu sliku to daje o nama drugo je pitanje - zaključuje Heimer.

Pravilno postavljanje hrvatske zastave

Zastava RH bi u Hrvatskoj trebala uvijek biti lijevo (gledano s ulice) od zastave koje druge države ili organizacije, jer zastava RH u RH uvijek treba imati prvenstvo, ističe Heimer. Iako nitko ne želi javno reći, ali se pretpostavlja da je bivši premijer, dr. Ivo Sanader, u dokumentu tipa "okružnice" drugačije odredio, jer se na tijelima državne uprave gotovo konzistentno koristi obrnuti raspored. Prema riječima Željka Heimera, raspored nacionalne zastave i zastave EU različito se postavlja u raznim zemljama EU. Neke stavljaju zastavu EU nalijevo (dajući joj prvenstvo kao nadnacionalnoj asocijaciji) dok je druge stavljaju nadesno (dajući prvenstvo svojoj nacionalnoj zastavi).

Što stijeg doista predstavlja?

Ako govorimo o nacionalnoj zastavi (odnosno zastavi države kao forme nacionalne organizacije), tada ona predstavlja državu-naciju. Što se pod time podrazumijeva nije lako odgovoriti i postoje razlike od zemlje do zemlje. Dok negdje zastava zaista ima ulogu simbola nacije, drugdje je ona isključivo simbol državne uprave - ističe Željko Heimer u ime HGZD-a. “Za prvi primjer možemo uzeti Dansku, gdje se zastava koristi u najrazličitijim privatnim svečanim prilikama, primjerice za ukrašavanje božićnog drvca, rođendanske torte ili sendviča na vrtnoj zabavi, dok za drugi imamo recimo Indiju, gdje privatne osobe ne smiju koristiti zastavu osim u vrlo određenim prilikama i gdje nije neobično da se pokreću sudski sporovi protiv atletičara koji nacionalnu zastavu koriste u 'počasnom krugu' nakon pobjede”, pojašnjava Heimer.

DORH bez odgovora

Tijekom antivladinih prosvjeda proteklih mjeseci, paljenjem zastave EU građani, kojima je dosta lažnih obećanja hrvatskih eurounionista i političkih elitista, jasno su dali do znanja što misle o ulasku Hrvatske u asocijaciju država. Zbog paljenja zastave 2. veljače ove godine kaznenu prijavu dobio je 25-godišnji Tomislav Saratlija kojega policija tereti za kazneno djelo povrede ugleda strane države i međunarodne organizacije, počinjeno na štetu Europske unije. Mediji su prenijeli da će za kazneni progon protiv Saratlije biti potrebno odobrenje predstavnika EU. Odobrenje bi morao pribaviti državni odvjetnik RH, no na pitanje je li ga pribavio, Mladen Bajić nikada nije odgovorio.

Kaznena prijava zbog isticanja zastave EU

Nadstranačka udruga Volim Hrvatsku je 18. travnja predala policiji kaznenu prijavu zbog isticanja zastave EU na javnim mjestima i državnim zgradama. Učinili su to predsjednik udruge Roko Šikić i član Dubravko Krčmarek, koji je prije par dana uhićen zbog skidanja zastave EU na Trgu bana Josipa Jelačića. Kaznena je prijava podnesena protiv nepoznatog počinitelja nalogodavca u Vladi RH za isticanje zastave, tvorevine Lisabonskog sporazuma, koju nazivaju zastava Europske unije, a koja je postavljena na svim državnim zgradama i javnim mjestima RH. Isticanje te zastave na državnim institucijama vrijeđa kodeks, ugled i dostojanstvo građana, napominju u udruzi Volim Hrvatsku.

Marijan MATASOVIĆ / Glas Slavonije