Bruxelles je odbio jedan od temeljnih prigovora Hrvatske vezan za nadležnost srbijanskih sudova za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na prostoru Republike Hrvatske.

Prema "non-paperu", internom dokumentu Europske komisije koji je procurio u javnost, srbijanski Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, kojim se Srbija proglašava nadležnom za vođenje postupaka za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše SFRJ bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtava, ne krši suverenost zemalja bivše Jugoslavije i ne miješa se u unutarnje stvari tih zemalja.

Komisija u svom internom dokumentu, koji je objavio Jutarnji list, navodi kako bi Srbija čak i slučaju da ukine članak toga zakona o nadležnosti za teritorij bivše Jugoslavije, mogla i dalje procesuirati ratne zločine u okviru univerzalne nadležnosti što ni hrvatske vlasti ne dovode u pitanje.

Bruxelles dalje navodi da se to pitanje treba riješiti kroz suradnju dviju država, kao i u svim slučajevima gdje se pojavljuje sukob nadležnosti.

Komisija također ističe da Srbija nije jedina europska zemlja koja je "ograničila primjenu univerzalne nadležnost za zločine počinjene u nekom konkretnom sukobu.

Stajalište Komisije u "non-paperu", na kojem nema datuma, javno je iznio još u veljači prošle godine predstavnik Opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji Simon Mordue. On je tijekom rasprave u Europskom parlamentu o rezoluciji o napretku Srbije kazao da za otvaranje poglavlja ne treba dodavati zahtjeve koji nisu predviđeni u europskoj pravnoj stečevini i pregovaračkom okviru.

-Da budem kristalno jasan, stajalište Europske komisije jest da bi uvjetovanje u ovom trenutku otvaranja poglavlja 23 bio štetan presedan, jer u tom području nema europske pravne stečevine - rekao je Mordue, dodajući da ne bilo u redu tražiti od Srbije da promijeni zakon koji je vrlo sličan zakonima koji se primjenjuju u nekoliko država članica, poput Belgije, Češke, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburgu, Nizozemske, Španjolske, Švedske i Velike Britanije.

Prema Okviru za pregovore sa Srbijom, koje je Vijeće EU-a usvojilo 17. prosinca 2013. godine, pregovori o poglavljima 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda, sigurnost) trebaju biti otvorena na početku pregovora, a zatvorena na kraju cijeloga procesa kako bi zemlja imala dovoljno vremena ne samo za zakodavno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nego i za početak provedbe i pokazivanje rezultata u toj provedbi.

>>Višnja Starešina: Miro Kovač testira Srbiju

Podsjetimo, Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima EU-a sa Srbijom. Službeni Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.

 

M.M.

Share
0