Macelj – Titovo stratište – novi dokumentarni film
Pretpremijera filma održat će se u Zagrebu, u četvrtak 1. lipnja 2017. u kinodvorani CineStar Branimir centar, s početkom u 20:00 sati.
Ulaz je slobodan, a svoje mjesto na pretpremijeri osigurajte podizanjem ulaznice na blagajni CineStara u Branimir centru u radnom vremenu, već od ponedjeljka 29. 5. 2017.
Premijera filma bit će u KRAPINI, u petak 2. lipnja 2017., u 20:00 sati, u Dvorani pučkog otvorenog učilišta Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, a još jedna projekcija u VARAŽDINU ponedjeljak 5. lipnja 2017., u 20:00 sati, u Dvorani Varaždinske biskupije, Zagrebačka 3. Ulaz je slobodan.
Macelj je po točno utvrđenom broju od 1163 ekshumirane žrtve do sada najveće stratište Titovih partizana i jugokomunističkog režima u Republici Hrvatskoj. U Maceljskim šumama stradalo je oko 13 tisuća žrtava. Više od 130 jama još uvijek nije istraženo.
U Macelju se nalaze i posmrtni ostaci 21 svećenika, franjevca i bogoslova, zajednički ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. Surovo stratište Macelj posve je nepoznato za hrvatsku javnost. Film ''Macelj – Titovo stratište'' razotkriva upravo tu strašnu istinu.
Redateljica filma je Nada Prkačin, scenaristi Nada Prkačin i Damir Borovčak, a producenti Ksenija Abramović i dr. Stjepan Bačić.
Film su kamerama zabilježili Andrej Bunić, Ivan Lovrić i Josip Ninković, montažer je Ivan Lovrić. Grafiku potpisuje Nikola Uroić, a glazbu Željko Barba.
U Kronici Franjevačkog samostana u Krapini na stranicama 105. i 106. iz svibnja i lipnja 1945. fra Ostijan Ostrognaj zapisao je najstrašnije stranice povijesti toga kraja. Kolone ljudi koje su britanske vlasti vraćale iz Slovenije i Austrije partizanske jedinice odvodile su u šumu Macelj iz koje se danima čula rafalna paljba. Svjedoci strašnih zločina tvrde da je tada u 130 jama završilo 13 tisuća pripadnika hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i mnogih drugih koji su u strahu od komunističkih vlastodržaca uzalud tražili utočište kod Savezničkih snaga.
Među žrtvama je i 21 svećenik, redovnik i fratar koje je fra Ostijan imenom, prezimenom i godinom rođenja upisao u kroniku a koji su naposljetku hicima u glavu skončali na predjelu Lepa Bukva, u rupi koja je poslije nazvana ''jama 4D''. Njihov je ubojica dobro poznat. Za jeziva umorstva izvedena s nevjerojatnom lakoćom i bez grižnje savjesti nagrađen je vilom u zagrebačkom elitnom naselju Tuškanac.
U filmu ''Macelj Titovo stratište'' svjedoci se sjećaju crnih poslijeratnih dana a povjesničari i članovi udruge Macelj 1945. razotkrivaju strahote koje se događale nakon smaknuća. Skreću pozornost na šutnju koja je prekrila zagorska sela kao i cijelu Hrvatsku utamničenu u većini Hrvata nikad željenu komunističku tvorevinu Jugoslaviju.
Pokoji šapat postao je glas dolaskom demokratskih promjena i osamostaljenjem Hrvatske. Ali i to je ubrzo utihnulo. Pa pojedine su se ubojice u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj opet domogle visokih položaja skrivajući sinekurama svoje zločine.
Zahvaljujući pojedincima poput Frana Živičnjaka koji je slučajno preživio pokolj, i Stjepana Brajdića, prvog predsjednika udruge Macelj 1945. istina je tražila i našla svoj put.
Do sada su samo na Maclju ekshumirane i pokopane tek 1163 žrtve. Ali što s ostalim žrtvama komunističkih zločina diljem Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine? I još šire…
Film podsjeća da je dužnost svih nas mrtve pokopati, grešnike opomenuti, a neuke poučiti te da je povijest učiteljica života i da onaj tko iz povijesti ništa ne nauči osuđen je da mu se ona ponavlja…
M.B.