Dvodnevni međunarodni znanstveni skup "Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine", koji su organizirali Komisija Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH (BKBiH) za hrvatski martirologij zajedno s Hrvatskim institutom za povijest i Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, počeo je danas u zgradi HBK u Zagrebu.

Predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić pozdravljajući skup napomenuo je kako su njime htjeli podsjetiti na žrtve kojima se želi zatrti svaki spomen. "Nismo zarobljenici prošlosti nego zaljubljenici u istinu o svom narodu", rekao je ocjenivši kako mladi naraštaji imaju pravo znati istinu.

Nadbiskup Srakić istaknuo je da biskupske konferencije Hrvatske i BiH, zajedno sa svim provincijalima redovničkim provincija podupiru istraživanje poslijeratnih zločina. Istraživanje istine nije premetanje kostiju kako tvrde neki političari, nego je to izraz humanosti. Treba žaliti žrtve Jasenovca i Auschwitza, ali ni druge jame se ne smiju preskočiti. Mlađe generacije imaju pravo na istinu, jer kao što je Isus rekao, istina će vas osloboditi. Nadbiskup je izrazio želju da se i zakonski regulira istraživanje komunističkih žrtava.

>>Međunarodni znanstveni skup: Hrvatski mučenici iz vremena komunističke vladavine

Predstavnik BKBiH vojni biskup mons.Tomo Vukšić je istaknuo kako želja za traženjem istine nikad ne smije ljubav potisnuti u zaborav. "Masovna grobišta trebaju postati mjesto obraćenja i nas samih ali i molitve za progonitelje", rekao je dodavši kako su to mjesta posebnoga pijeteta prema žrtvi.

Biskup Vukšić izrazio je radost da se počinje s ozbiljnijim razgovorima na temu žrtava poslijeraća i komunizma. Ne treba se zaboraviti ljubav u ovom traženju istine. Traženje istine može postati mjesto obraćenja i nas samih, ali i molitve za progonitelje. Ovaj trenutak je početak traženja svetaca Crkve u Hrvata, rekao je biskup Vukšić.

Predsjednik Upravnoga vijeća Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina Andrija Hebrang napomenuo je kako je Ured počeo raditi ove godine te dodao kako mu je cilj pronaći i obilježiti grobove žrtava komunizma, ubijane po pravilima koja ne poznaje Europa.

U govoru je istaknuo važnost pronalaska i obilježivanja grobova žrtava komunizma, dodavši da su se tom temom do sada bavili samo Crkva i pojedini povjesničari. Sve druge postkomunističke zemlje su to učinile, a Hrvatska još uvijek nije. Nevina je svaka žrtva koja nije imala pravo na suđenje. Nakon donošenja Zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, Ured je zaživio i usko surađuje s Crkvom. Dr. Hebrang posebno se zahvalio gospićko-senjskom biskupu Mili Bogoviću na suradnji, rekavši da Ured i Crkva zajedno nadoknađuju gotovo 70 godina zanemarivanja.

Žrtve zločina nezapamćena u Europi, ali i šire leže u više od 900 grobnica, rekao je Hebrang dodavši kako kosti tih jadnika izrone gdje god se po Hrvatskoj zakopa.

Ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest Jasna Turkalj podsjetila je na projekte svoga Instituta, koji je objavio četiri knjige dokumenata o jugoslavenskim partizanskim zločinima. Cilj nam je napraviti cjelovit popis ratnih žrtava, rekla je dodavši kako u bazi Instituta već postoje podatci o 500 tisuća ubijenih. Turkalj smatra kako je to najbolji način borbe protiv politizacije žrtava.

Ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Vlado Šakić smatra kako je današnji skup početak šireg istraživanja pitanja o hrvatskim žrtvama. U govoru se osvrnuo na 20 godina postojanja Instituta i njegove posvete istraživanju činjenica, što prije pada komunizma nije bilo moguće, jer se selektivno istraživalo. Šakić je istaknuo da Institut vrlo rado surađuje s crkvenim institucijama. Objektivna spoznaja vrlo je važna za mlađe generacije, upozorio je dr. Šakić, rekavši da su žrtve bile tretirane kao neprijatelji.


Uvod u rad i u znanstveni skup dao je gospićko-senjski biskup Mile Bogović, predsjednik Komisije za hrvatski martirologij. Pokojni papa Ivan Pavao II. vidio je mučenike kao blago prošlosti te je pozvao sve narode da popišu svoje mučenike, o čemu je govorio i prilikom beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, podsjetio je biskup Bogović. Biskup je rekao da su svi mučenici žrtve, premda nisu sve žrtve mučenici. Kao primjer žrtava komunizma naveo je uhićene građane Senja, koje su u kolovozu 1943. partizani strijeljali, a koji premda su znali da idu u smrt nisu proklinjali svoje progonitelje nego pozivaju na molitvu Bogu i ljubav prema bližnjemu. Izgradnja Crkve hrvatskih mučenika na Udbini je odgovor pokojnom Papi. Biskup Bogović pozvao je na izgradnju svehrvatskog groba za sve nepokopane žrtve na mjestu negdašnje Crkve sv. Marka Groba u Podudbini. Zajednička Komisija nastala je zato što o žrtvama nitko nije govorio. Prioritet je istražiti novije žrtve, one iz komunizma.

>>Biskup Mile Bogović uoči znanstvenog skupa o zločinima komunizma: 'Svaki mučenik je i žrtva, ali svaka žrtva nije i mučenik'

Biskup Bogović naglasio je važnost suradnje s povjesničarima, pa baš zbog toga je organiziran i ovaj znanstveni skup. Komunizam ne samo da je oduzimao živote, nego oduzimao i pravo na grob. Koliko je promidžba jaka protiv žrtava, svjedoči i malobrojnost postupaka za proglašenje mučenika. Pred istraživačima stoji veliki posao, zaključio je biskup Bogović.

>>msgr. Mile Bogović: Komunizam je Hrvatima nanio demografske gubitke kakve nisu imali već više stoljeća!

Povjesničar dr. Jure Krišto govorio je o ideologiji i političkom programu komunizma te ocijenio kako je u temeljima marksizma ateizam i materijalizam, kojem je nasilje i uništenje bitni dio prakse. "Gnjev, mržnja i srdžba osnovne su motivacijske osobine marksizma", rekao je dodavši kako su iz toga potekli i masovni komunistički zločini.

Povjesničar Josip Jurčević podsjetio je na komunističku tezu kako "krivično djelo nije krivično djelo koje je učinjeno u interesu narodnoslobodilačke borbe". Ocijenio je kako je ZAVNOH, kojem je AVNOJ bio nadređen organizacijski dio komunističke vlasti te dodao kako je JNA bila stranačka vojska.

Podsjetio je na osnivanje OZNE 1944. te KNOJ-a, odnosno specijalne postrojbe za uništavanje komunističkih protivnika te dodao kako su ta tijela odgovarala Centralnom komitetu Komunističke partije.

Među ostalim napomenuo je kako je do sada otkriveno oko 1800 grobišta u bivšoj Jugoslaviji, 900 u Hrvatskoj, 600 u Sloveniji, 200 u Srbiji i 100 u BiH. Među ostalim napomenuo je do sada otkriveno oko 1800 grobišta u bivšoj Jugoslaviji, 900 u Hrvatskoj, 600 u Sloveniji, 200 u Srbiji i 100 u BiH.

Miroslav Akmadža naveo je tri razine progona Katoličke crkve te istaknuo kako se radilo o fizičkom progonu crkvenih osoba, progonu katoličke djelatnosti kao što su pitanje vjeronauka u školama i crkvenih škola te progon razuma i savjesti.

"Ideja da vjeronauk u školskom programu bude prvi ili zadnji sat poznata je iz 1946. godine", rekao je dodavši kako je ona bila uvod u zabranu vjeronauka i drugih crkvenih djelatnosti.

Odvjetnik Tomislav Jonjić u svom je izlaganju ocijenio kako se zbog pravnih i etičkih razloga moraju sankcionirati počinitelji masovnih komunističkih zločina. U protivnom postat ćemo društvo koje odobrava zločine i pogoduje zločincima, a ne poštuje žrtvu, rekao je. Pravne osnove za progon zločinaca ima, ali da ne postoji politička volja, kazao je Jonjić, te dodao kako je žrtva izložena dvaput poniženju i ako se zanemari zločin, mladima se poručuje da se zločin isplati.

Dr. sc. Mile Lasić, profesor na Sveučilištu u Mostaru, održao je izlaganje "Zakonske osnove i mogućnosti istraživanja zločina i žrtava u BiH". Istaknuo je pregršt međunarodnih dokumenata i bosansko-hercegovačkih zakona koje omogućuju progon ratnih zločinaca iz doba Drugog svjetskog rata. Naveo je oko 20.000 stradalih Hrvata u Hercegovini u Drugom svjetskom ratu i poraću, prema popisu tamošnjih župa. No, pravosudna tijela više su okrenuta razdoblju od 1992. do 1995, istaknuo je Lasić

Dr. Mitja Ferenc održao je posljednje uvodno izlaganje pod nazivom "Zakonske osnove i mogućnosti istraživanja zločina i žrtava u Sloveniji". Rekao je da se na području Slovenija nalazi izuzetno veliki broj žrtava. Izvansudska ubijanja su bila najjača u Sloveniji, a najviše je ubijeno Hrvata. U demokraciji se krenulo s označavanjem grobišta u Sloveniji i stvorena je Komisija slovenske Vlade za istraživanje masovnih grobišta. Komisija je imala problema s financiranjem i djelovanjem. Katolička Crkva u Sloveniji je podigla 179 spomen-ploča za oko 14.000 žrtava u Sloveniji. Od 2001. slovenska država počela je označavati mjesta grobišta. Slovensku javnost posebno je pogodilo otkriće masovnog grobišta Huda Jama s oko 2000 smaknutih, posvjedočio je dr. Ferenc.

Drugog dana na skupu će sudjelovati i Lojze Peterle, član Europskog parlamenta i vođa europskih pučana.

 

(Hina / HKV / Ika / HRsvijet)