Sektor poduzetništva i obrta, koji prema broju gospodarskih subjekata u Hrvatskoj čini 98 posto nacionalne ekonomije, vodi čovjek koji nikada nije bio ni poduzetnik ni obrtnik ali je zato vojni rok služio u SDP-u. Taj gospodin ministar zove se Gordan Maras.

Malo i srednje poduzetništvo osnovni su generatori zapošljavanja i razvoja gospodarstva neke države. Prema službenoj statistici EU oko 99,8 posto poduzeća čine upravo mala i srednja poduzeća, a njihova uloga motora i okosnice gospodarskoga rasta prepoznata je kao ključna i prioritetna, što je posebno važno u razdobljima kriza. Dok ostatak svijeta s uvažavanjem i strateški potiče njihov stalni razvoj, Hrvatska se još uvijek natječe s Grčkom u kategoriji 'Loš i lošiji'. Priča se da smo izašli iz recesije. Iz depresije nismo.

Sektor poduzetništva i obrta, koji prema broju gospodarskih subjekata u Hrvatskoj čini 98 posto nacionalne ekonomije, vodi čovjek koji nikada nije bio ni poduzetnik ni obrtnik. Taj gospodin ministar zove se Gordan Maras. No, za Marasa, iako bez i jednog dana radnog staža u realnom sektoru, ne možemo reći da nije poduzetan. Dotični se tehnikama pravoga partijca uspio izboriti kod svoga šefa Milanovića da mu osnuje i povjeri čelno mjesto u novom vlastitom ministarstvu, a gdje se isti razmahao i ozbiljno uživio u ulogu ekonomskog maga moderne hrvatske ekonomije.

Na početku mandata obećavao je otvaranje 120 000 novih radnih mjesta, 13 000 novih obrta i 7 000 novih tvrtki. Godinu dana kasnije, shvatio je da je bio malo preambiciozan, pa je brojku od 120 000 novih zapošljavanja smanjio na 50 000 do 2013 godine. Kasnije je, i dalje optimističan, rok za ispunjenje ovoga obećanja odgodio do kraja mandata ove vlade.

U stvarnosti, u doba njegove poduzetnosti, ugašeno je više od 75 000 radnih mjesta u obrtima i poduzetništvu. U razdoblju od 1.1.2012. do 15.7.2015., prema Sudskom registru, izbrisano je 72 807 subjekata. I dok je, zbog neprestanih izmjena zakona, trome i neefikasne birokracije, ogromnih novih i novijih parafiskalnih i ostalih nameta te nedostatka mjera poticanja razvoja, aktualna vlada do kraja onemogućila preživljavanje i poslovanje obrtnicima i poduzetnicima, gurajući ih u ponore dugovanja, zatvaranja i blokada, Maras se bavio raznim teorijama i laprdanjima o tome kako je napredak vidljiv. Laprdao je on i o donošenju Zakona o inovatorima, uvođenju predmeta poduzetništva u srednje škole, otvaranju poduzetničkog inkubatora na Zagrebačkom velesajmu…. ništa od toga nije ostvareno. Glavna preokupacija bila mu je tema članarine u Hrvatskoj Obrtničkoj i Gospodarskoj komori kao bitnom faktoru spasa hrvatske ekonomije.

Hrvatski Nostradamus, uz svesrdnu pozadinsku potporu Zorana Daskalovića, procijenio je da bi hrvatsko gospodarstvo 2015. moglo rasti po stopi od 2 posto, dok su svjetska kreditna agencija Standard&Poor's, Europska komisija i većina ekonomskih analitičara procijenili rast BDP-a po stopi od 0,2 posto, a izgledi hrvatskog kreditnog rejtinga koji već nosi oznaku 'smeća' sniženi su sa stabilnih u negativne.

U obrazloženju negativnih ocjena ističe se da je teret javnog duga za Hrvatsku sve veći dok su ekonomske i fiskalne reforme 'mlake'. Suprotno obećanjima, strana izravna ulaganja u Hrvatsku su poražavajuća, konkurentnost Hrvatske na svjetskim ljestvicama u stalnom je padu, nezaposlenost raste, radno sposobni emigriraju trbuhom za kruhom….. i dok većina građana smatra da država ide u krivom smjeru, Maras pojašnjava „da građani žive bolje, ali toga nisu svjesni“ .

U ekonomskim krugovima Marasa bije glas patološki samopouzdanog neznalice, čovjeka koji se o ekonomiji ne libi lamentirati, ali o materiji i praksi zapravo ništa ne zna. Iako mu kronično nedostaje kontakt s realnom ekonomijom i poduzetništvom, ministar voli film i putovanja. Posebno daleka putovanja, Ameriku i Kinu. U istoj toj Americi potrošio je 100.000 kuna hrvatskih poreznih obveznika, umislivši si da je baš on taj koji će dogovoriti snimanje serije 'Igre prijestolja' u Hrvatskoj. Pokušavajući prikriti neuspjehe u vlastitom resoru i baveći se, uz Daskalovićevu potporu, jeftinim trikovima samopromocije, Maras zabija nos i petlja se u tuđe resore, za obavljanje čijih poslova nema uporišta niti u zakonu niti u zdravom razumu. Je li uopće potrebno reći da ovaj posao koji nije njegov posao nije dogovorio.

Specijalist je on i za umijeće ratovanja. U žaru predizborne retorike, pokušavajući promovirati Antu Kotromanovića, uzeo si je za pravo procjenjivati tko je veliki ratnik, a tko nije. Tako je, po njegovom stručnom sudu, Kotromanović veliki ratnik jer je o ratovanju učio od generala Gotovine, a Krstičević nije jer je, opet po njegovom stručnom sudu, vojne vještine učio od JNA. Zna li on uopće, kao novi domoljub, hrvatsku priču? Dok je on 7 godina bezuspješno svladavao Osnove ekonomije, ljudi njegovih godina stvarali su i branili Hrvatsku. Ovom je izjavom uvrijedio sve te časne ljude.

A najbolju lekciju iz povijesti, Domovinskog rata, domoljublja i održao mu je SDP-ovac Davorko Vidović. Damir Krstičević rođen 1969. sa 22 g. priključio se HV-i i oslobađao Hrvatsku, a Gordan Maras rođen 1974. mogao je sudjelovati u Domovinskom ratu sa 21 g., barem u operaciji „Oluja“, a nije! A k tome, slučajni ministar Maras, nakon upućenog prigovora savjesti, vojni rok je odslužio u SDP-u 2001. u sklopu civilnog služenja vojnog roka.

Znakovi njegove i vladine nesposobnosti su svuda oko nas. Dovoljno je prošetati zagrebačkom Ilicom i biti svjedokom stotina poslovnih prostora koji sada zjape prazni. Prije su u njima živjeli i disali tradicionalni obiteljski obrti koji su stotinama godina uspješno poslovali i služili na čast i ponos Zagrebu i Hrvatskoj kao važan dio njihova kulturnog identiteta. Stoljećima su ti tradicionalni obrti uspijevali preživjeti sve i svakoga. No, ovog ministra-slučaja i njegovog savjetnika Zorana Daskalovića, nekadašnjeg pripadnika KOS-ove skupine "Labrador", nisu uspjeli preživjeti.  

 

Hrvoje Krmpotić