Granična policija Bosne i Hercegovine od prosinca 2017. evidentirala je pojačan pritisak ilegalnih migranata iz Crne Gore, koji je nastavljen i u prvim mjesecima ove godine, priopćile su u subotu crnogorske sigurnosne službe.

-U siječnju i veljači 2018. evidentirano je 146 ilegalnih prelazaka državne granice, a od ilegalnog ulaska u BiH odvraćeno je 325 osoba - rekli su predstavnici crnogorskih službe u odgovoru novinarima crnogorskog javnog servisa, koji su se interesirali oko oživljavanja takozvane južne migrantske rute.

Crnogorske službe ocjenjuju kako se "više ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima, već o sve organiziranijim i češćim pokušajima ulazaka migranata u BiH iz pravca Crne Gore".

Ta migrantska ruta polazi iz Grčke skreće prema Albaniji te iz Crne Gore preko mjesta Nudo ulazi u Aranđelovo i Trebinje u BiH. Koridor kroz Hrvatsku, prema pisanju medija, ide kroz Karlovačku županiju, a u Sloveniju ulazi preko rijeke Kupe.

I podaci crnogorske granične policije upućuju na to da je došlo do otvaranja novog kraka migrantske rute.

-U prošloj godini prihvatili smo 176 osoba koje su vraćene iz Republike Hrvatske i 248 iz BiH. Mi osobe koje su ušle u Crnu Goru iz pravca Albanije, a ne zatraže azil na teritoriju Crne Gore, pokušavamo po skraćenom postupku vratiti u tu zemlju, ali ih albanski službenici ne prihvaćaju, jer navodno nisu evidentirani u toj zemlji - kazao je za televiziju Crne Gore Vesko Damjanović - pomoćnik direktora crnogorske granične policije.

Inače, crnogorska granična policija je tijekom 2017. zabilježila 614 ilegalnih prelazaka granice, dok je azil u Crnoj Gori prošle godine zatražilo 849 osoba.

-U 2016. bilo je 34 tražitelja azila, što znači da je u prošloj godini njihov broj gotovo utrostručen - ističe Damjanović te dodaje da migranti iz Albanije u Crnu Goru ulaze nedaleko od graničnog prijelaza Bozaj, koji se nalazi 15 kilometara od Podgorice.

U crnogorskoj graničnoj policiji tvrde da migranti koji ilegalno uđu u Crnu Goru ne žele ostati u toj zemlji, te da centar za tražitelje azila koriste kao predah kako bi nastavili svoj put ka zapadnoj Europi.

Josip Zdunić, politički analitičar HRsvijeta, upozorava kako je oživljavanje južne migrantske rute ključno političko, sigurnosno i gospodarsko pitanje.

- Opasnost od novog migrantskog vala je velika. Kako se neslužbeno doznaje upravo je ta tema bila jedna od ključnih tema nedavno održanog sastanka hrvatske predsjednice i Aleksandra Vučića. Hrvatska mora biti vrlo oprezna kada je u pitanju novi migrantski val. Ne treba puno pameti da bi se došlo do zaključka što bi za hrvatski turizam, ali i punjenje proračuna, značilo deseci ili stotine tisuća migranata na Jadranskoj obali. Umjesto pragmatičnog pristupa i onemogućavanja ovakvog pogubnog scenarija određeni politički marginalci, atacima na predsjednicu Republike, pokušavaju oslabiti hrvatske institucije. Ovo je prvoklasno sigurnosno pitanje za hrvatsku budućnost, a ne ono što je netko rekao, ili nije rekao, 1991 ili 1995. godine - ističe Josip Zdunić, politički analitičar HRsvijeta.

 

M.M.