Gubitak Kosova Srbija pokušava nadomjestiti “malom korekcijom granica” u BiH
Povelja o srpskom kulturnom prostoru donesene ja 4. ožujka 2019. u Sremskim Karlovcima. Srbija očito namjerava gubitak Kosova nadomjestiti “malom korekcijom granica” u Bosni i Hercegovini, prije no što nastavi s daljnjim korekcijama granica - na što, po mišljenju srbijanskih političara, "Srbi imaju pravo zbog Jasenovca"!
Povelja o srpskom kulturnom prostoru donesene ja 4. travnja 2019. u Sremskim Karlovcima. Prisustvovali su: predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, episkop sremski Vasilije, predsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti Vladimir Kostić, predsjednik Matice srpske Dragan Stanić, direktor Narodne biblioteke Srbije Laslo Blašković, direktor Univerzitetske biblioteke Aleksandar Jerkov, rektor Univerziteta umetnosti u Beogradu Mileta Prodanović, predsjednik Zajedničkog vijeća općina Vukovar Srđan Jeremić, predstavnici Beogradskog sveučilišta, Odbora za standardizaciju srpskog jezika, te “predstavnici srpskih kulturnih organizacija iz Srbije i sa svih strana srpskog kulturnog prostora”.
>>Memorandum iz Srijemskih Karlovaca - donesena Povelja o kulturnom osvajanju hrvatskih zemalja
Dokument su potpisali Vladan Vukosavljević, srpski ministar kulture i informiranja i Natalija Trivić kao ministrica kulture i informiranja tzv. Republike Srpske. Ta povelja još je jedan korak prema ujedinjenju Srbije i tzv. Republike Srpske, ali i prilično jasno izražena prijetnja susjednim zemljama. Teze su vrlo jasne: “Pod srpskim kulturnim prostorom podrazumijevamo prostor na kojem je srpski narod u dugom historijskom trajanju živio ili još uvijek živi, ostavljajući tragove materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa, bilo da se nalazi u okviru granica ili izvan granica njegovih državnih tvorevina... Strateško polazište srpske kulturne politike treba biti zasnovano na uvjerenju da je, prije svih širih integracija, prvi i nezaobilazni korak jačanje kohezije unutar srpskoga kulturnog prostora... Kao historijsku zajednicu, narod povezuju zajednička sjećanja na presudne događaje historijske egzistencije, osobito sjećanja na kolektivna stradanja. Prijetnjom uništenja je obilježeno iskustvo srpskog naroda tijekom dvadesetog stoljeća, što podrazumijeva i zatiranje srpskih kulturnih tragova na područjima izvan teritorija Republike Srbije i Republike srpske, kao i ugroženu baštinu na Kosovu i Metohiji... Razvijanje historijske svesti i kulture pamćenja, naročito o razmjerama genocida nad srpskim narodom, kontinuirana prezentacija ove teme u muzeologiji, umjetnostima i publicistici, treba biti primjer zajedničkog odgovornog odnosa prema prošlosti..."
Ukratko, to je jedan mali korak za svjetsku kulturu, ali veliki korak ka novoj Srbiji, koja namjerava gubitak Kosova nadomjestiti “malom korekcijom granica” u Bosni i Hercegovini, prije no što nastavi s daljnjim korekcijama granica - na što "Srbi imaju pravo zbog Jasenovca"! Ta povelje, nastavlja se na dva Memoranduma, ali i na “vječiti” projekt “Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika” koji izdaje Srpska Akademija od 1959. godine. Do kraja 2018. (!) objavljeno je dvadeset tomova, a planirano je da se izdavanje završi za pedeset godina! Srpski akademik Dragoslav Mihailović u više navrata je napadao ime rječnika, inzistirajući na tome da bude jezik bude srpski. Drugi akademici smatrali su da velikosrpsku koncepciju puno bolje pokriva nepostojeći “srpskohrvatski”!
>>Ivo Rendić - Miočević: Lažno veličanje svoga naroda kao rasizam
Kao što bi to sažela voditeljica propjekta dr. Rada Stiović: “Naravno, nisu uvrštena samo književna ostvarenja već i knjige iz nauke, publicistike, udžbenici. U Rečnik ulaze i reči iz drugih rečnika, leksikona i priručnika, kao i iz časopisa i dnevnih novina. I najzad, veoma važan izvor jesu zbirke reči skupljane širom štokavskog narečja - od Knina, Banije, Slavonije, Baranje, preko BiH do Srbije i Crne Gore. I tu smo upotpunili građu sa dva nova dijalekatska rečnika i zbirkom reči iz valjevskog kraja...”
Puzajuća Velika Srbija očito nastavlja puzati prema zapadu.
H. Krmpotić