Projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju značajan porast BDP-a po glavi stanovnika u eurima diljem Europe do 2030. godine, ali se rangiranje ne mijenja značajno u smislu kupovne moći.

Na osnovu tih podataka, Euronews je objavio prognozu koja ukazuje na bitne promjene u Europi u naredne četiri godine. Među 41 europskom zemljom - uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo - predviđa se da će se Irska do 2030. godine popeti na vrh ljestvice prema BDP-u po glavi stanovnika (usklađenom s kupovnom moći). Time će s prvog mjesta istisnuti Luksemburg, koji vodi od 2025. godine.

Ipak, ova vodeća brojka dolazi uz važno upozorenje. Poznato je da je irski BDP nerealno visok zbog golemog prisustva multinacionalnih kompanija. Alan Barrett, direktor Instituta za ekonomska i socijalna istraživanja, ističe da je bruto nacionalni dohodak (BND) puno bolji pokazatelj stvarne ekonomske snage zemlje. Prema podacima Svjetske banke za BND iz 2024., Irska uopće ne bi bila među prva četiri. Norveška, Švicarska i Danska trebale bi, prema ovim predviđanjima, popuniti ostatak prvih pet mjesta, a njihove pozicije ostat će stabilne između 2025. i 2030. godine.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka stoji najbolje i nalazi se na 12. mjestu, a prate je Francuska (15.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (16.). Italija se nalazi na 18. mjestu, dok je Španjolska najlošija i zauzima 22. mjesto. Odmah iza Španjolske, na 23. mjestu, nalazi se Hrvatska, prema ovim projekcijama. Na samom začelju ljestvice dominira devet zemalja kandidatkinja za EU, a listu zaključuju Ukrajina, Kosovo i Moldova. Turska je tu iznimka – predviđa se da će 2030. zauzeti 29. mjesto, čime bi prestigla čak tri punopravne članice EU-a: Bugarsku, Latviju i Grčku.

Očekuje se da će 15 zemalja zadržati svoje pozicije. Najveći pad predviđa se Grčkoj (s 29. na 32. mjesto), dok najveći skok bilježi Cipar, koji se penje sa 16. na 13. mjesto. Nijedna druga zemlja ne bi trebala pasti ili narasti za više od tri mjesta. Razlika između nominalnog iznosa i stvarne kupovne moći (PPP) otkriva zanimljivu priču. Malta, Rumunjska, Poljska i Turska stoje znatno bolje na ljestvici kupovne moći nego u 'čistim' eurima – što sugerira da je njihova stvarna platežna moć veća nego što pokazuju sirove brojke. Obrnuto vrijedi za Estoniju, UK, Island i Latviju, gdje je stvarni standard niži od nominalnih brojki. Na samom vrhu razlike su ogromne. Irska i Luksemburg su priča za sebe s predviđenim BDP-om od 168.000, odnosno 154.000 eura po glavi stanovnika. Slijede ih Norveška i Švicarska, za koje se očekuje da će do 2030. premašiti iznos od 106.000 eura. Čak i ako se izuzmu Irska i Luksemburg, razlike unutar EU-a ostaju zapanjujuće. Danska predvodi ostatak skupine s otprilike 92.000 eura, što je gotovo dvostruko više od Grčke (50.000 eura), koja ima najniži iznos među članicama EU-a.

Među velikim gospodarstvima, Njemačka ima najveću kupovnu moć s oko 79.000 eura, dok je Španjolska najslabija sa 61.000 eura – što je razlika od otprilike 31 posto. Izvan EU-a, slika je još drastičnija. Gotovo sve zemlje kandidatkinje bit će ispod 46.000 eura, a neke i znatno ispod toga, s iznosima manjim od 28.000 eura – što je upola manje od grčke razine. Jaz između EU-a i onih koji čekaju na ulazak u blok ostaje ogroman. Kada gledamo nominalne iznose u eurima (bez usklađivanja kupovne moći), razlike su još veće. Projekcije MMF-a predviđaju da će se BDP po glavi stanovnika u 41 zemlji do 2030. kretati od svega 7276 eura u Ukrajini do čak 152.417 eura u Luksemburgu. Bugarska je na dnu EU-a s 28.086 eura.

Unutar samog bloka, i bez ekstrema poput Luksemburga i Irske (137.819 eura), raspon je velik. Danska je treća u EU-u s 84.128 eura, a slijede je Nizozemska (79.613 eura), Švedska (73.104 eura) i Austrija (67.406 eura). Njemačka se sa 65.924 eura nalazi na 10. mjestu i jedina je od 'velike petorke' ušla u top deset, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo blizu na 11. mjestu sa 64.360 eura. Izvan EU-a, Švicarska (127.846 eura), Island (108.366 eura) i Norveška (93.046 eura) drže sam vrh ljestvice. Uzorak ostaje jasan: zemlje sjeverne i zapadne Europe drže vrh, dok istočna Europa, a posebno kandidati za EU, znatno zaostaju.

M.M.

Share
0