U demokratskim je zemljama poželjno da represivni aparat što manje djeluje, odnosno da se sila rabi tek za najgore oblike kršenja zakona i drugih općedruštvenih vrijednosti. Nažalost, ponekad se neke temeljne društvene norme povrijede u tolikoj mjeri da bi izostanak sankcija doveo do anarhije i raspada sustava.

Pokušaj rušenja ustavnoga poretka od strane Predsjednika RH nije uspio. Potvrdili su to rezultati parlamentarnih izbora održani u ekonomski štetnu i podmuklu srijedu.

Ustavni sud u ožujku je upozorio predsjednika Republike Zorana Milanovića i SDP da predsjednik ne može sudjelovati u parlamentarnim izborima, ni biti kandidat za premijera. Radilo se o svojevrsnom “žutom kartonu”, komentira Mato Palić, koji je SDP shvatio ozbiljno, ali Milanović nije.

Kad sam bio mlad, unatrag tridesetak godina, smatrao sam da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio pretvrd, krut i neprilagodljiv, pripisujući to njegovom komunističkom pedigreu, odnosno partijskoj biografiji. Danas, s malo više iskustva, uvjeren sam da je Tuđman bio blag; preblag, popustljiv, gotovo krotak.

Predizborni skup HDZ-a, 12. travnja, navečer na splitskoj rivi na svoj način opečatio je završnicu predizbone kampanje za parlamentarne izbore, 17. travnja, ne samo u tom gradu nego na jugu Hrvatske. Do toga masovnog skupa potpore vladajućoj stranci ishod izbora izgledao je poprilično izjednačen. Nakon Splita sve izgleda drukčije.

Jedan od teškaša nepostojećeg kandidata na parlamentarnim izborima Zorana Milanovića, jest i njegova višegodišnja suradnica, predsjednica političke siročadi okupljene pod imenom „Glas“ – Anka Mrak-Taritaš.

Iako je Milanović posljednjih dana pogrdno pričao o kravama, čini nam se da bi puno manje štete bilo napravljeno na mjestu predsjednika da umjesto njega neka krava obnaša tu funkciju. Krave uopće nisu neinteligentne, društvena su bića, u prirodi formiraju velika krda kako bi se zaštitila.

Javno priznanje seksualnog zlostavljanja niza žena isključivo u „regijonu“ cijenjenog redatelja Dalibora Matanića simptom je ozbiljne i duboke moralno-političke korupcije koja je počela izazivati ozbiljne, doslovno po život opasne posljedice.

Nedavno javno priznanje Dalibora Matanića, ljevičarske (crvene) zvijezde i „omiljenog“ redatelja i autora protuhrvatskih polukulturnih uradaka da je seksualno uznemiravao razne žene s kojima je dolazio u kontakt ogolilo je licemjerje boraca za ljudska, pa i ženska prava.

Da se kladimo tko je čovjek koji najnestrpljivije čeka da ova izborna agonija završi, mnogi bi tipovali na Peđu Grbina. I ne bi pogriješili.