Arhiva članaka HRsvijet.net
Uzročnici krize: Države ne mogu živjeti na kredit
Ovih dana umire desetljećima uobičajeno poslovanje. Industrijske nacije više ne mogu živjeti na kredit. Političari u Europskoj uniji i Sjedinjenim državama moraju dovesti u red državne financije, komentiraju njemački mediji.

Političari moraju prestati obečavati biračima povlastice koje se plaćaju iz državnog proračuna, piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung" i dodaje:
Ministri financija EU raspravljaju o mjerama pomoći Grčkoj. Ovu je krizu, koja je počela u Grčkoj i Portugalu, teško savladati jer se radi o zamršenim tijekovima u monetarnoj uniji koja se sastoji od neovisnih država.
Europski političari su, osim toga,krivo reagirali na krizu. Pokušali su dobiti na vremenu i umiriti novčana tržišta posežuči za novcem poreskih obveznika koji su dali kao jamstvo za nove zajmove. Istodobno su se nadali da će se teškoće riješiti same od sebe. Za tabu su proglašeni odlučniji koraci koji bi predviđali otpis dugova, čime bi bile pogođene privatne banke.
Rast kamata na državne obveznice Italije i Španjolske pokazao je da je ta strategija bila pogrješna.
Stručnjacima je jasno da Grčkoj nema opstanka bez otpisa dugova. To izgleda ne shvaćaju jedino u Centralnoj europskoj banci koja kao da živi u nekom drugom svijetu.
Susret čelnika Europske unije u četvrtak 21. srpnja možda je posljednja prilika da se odlučno obuzda kriza, jer bi proširenje krize moglo imati nesagledive posljedice za stabilnost svjetskog financijskog sustava", smatra "Frankfurter Allgemeine Zeitung".
EU bez vodstva
List "Die presse" ističe kako je u ovoj krizi postalo jasno da Europskoj uniji postoji i politička kriza jer nema vođa koji bi za sobom povukli druge prema rješenju.
"Die Presse" je razočaran postupanjem njemačke kancelarke Angele Merkel.
"Pogotovo Angela Merkel je tijekom ove krize ostala bez dobrog dijela svoje političke aure.
Prvo je odugovlačila s prijedlozima za rješenje krize, u strahu od izbora koji su održavani u njemačkim saveznim zemljama. Potom je stalno odustajala od svojih ranije izrečenih stavova.
U ožujku prošle godine tvrdila je kako Njemačka ne će plaćati grčke dugove.
Dva mjeseca kasnije usvojen je paket pomoći u iznosu od 110 milijardi eura. Tada se tvrdilo da je to "jednokratna pomoć" i da će se na tome završiti.
Sada se pregovara o novom paketu pomoći. Kraj krize nije na pomolu, osim ako se Grčkoj ne oproste dugovi.
EU je od izbijanja krize u Grčkoj kršila jedan za drugim sve tabue.
Novčanom pomoći za Grčku prekršeno je temeljno pravilo Unije da jedna država ne odgovara za dugove druge. Istovremeno su svi izbjegavali govoriti o oprostu dugova uz tvrdnje kako bi to bio europski "Lehman Brothers" bankrot, koji bi za sobom mogao povući niz država u sličnu krizu. Svi su strahovali od toga, jedino su se radovali spekulanti na burzama. Oni su zarađivali na grčkim obveznicama koje su stajale pod zaštitom EU.
U međuvremenu su se banke povukle iz posla s grčkim obveznicama. Sada i one govore o produženju roka otplate za grčke dugove, svjesne da više ne će same stradavati, nego zajedno s poreskim obveznicima. To se nazva socijalizacija dugova", piše "Die Presse".