U Višnjici kod Lepoglave u nedjelju 9. rujna varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je misu uz komemoraciju i ukop posmrtnih ostataka žrtava ubijenih tijekom 2. svjetskog rata u svibnju 1945. godine, u obližnjoj šumi Belaš. Riječ je o posmrtnim ostacima desetak žrtava ekshumiranih na području spomenute šume tijekom ekshumacije koju je tijekom 2017. godine provelo Ministarstvo branitelja.


Broj stradalih u tom tragičnom događaju pred sam kraj rata mnogo je veći. Naime, svezano i u koloni dovedeno u šumu, više desetaka pripadnika poraženih vojnih formacija iz okolice Varaždina, najviše s područja Svetog Ilije, bez suđenja je ubijeno i ostavljeno u šumi Belaš. Tek su nekolicinu tijela ubijenih njihove obitelji odvezle u njihova mjesta i pokopali na mjesnim grobljima.

S demokratskim promjenama 90-ih godina prošlog stoljeća mještani Višnjice podigli su na mjestu zločina spomen križ i od tada se na tom mjestu jednom godišnje slavi misa zadušnica. Inicijativom brigadnog generala Zdravka Jakopa 2016. godine započela su probna iskapanja koja su potvrdila svjedočanstva mještana Višnjice. Ekshumacija je nastavljena 2017. godine i tada su pronađeni posmrtni ostaci desetak žrtava. Premda je, prema riječima svjedoka, broj ubijenih veći, zbog konfiguracije terena i nastalih promjena na samom krajoliku, što je otežalo lociranje svih mjesta na kojima su ubijeni zakopani, posmrtni ostaci ostalih žrtava nisu mogli biti pronađeni.

Prije početka euharistije sve je pozdravio domaćin župnik župe Pohođenja BDM Dragutin Šimek, podsjetivši kako je većina stradalih bila rodom iz Svetog Ilije, no kako su ipak mještani Višnjice tijekom druge polovice prošloga stoljeća proživljavali jezivu tišinu i strah koji se nadvio nad taj događaj. Isus nam je rekao da će nas istina osloboditi, poručio je u uvodu vlč. Šimek.

Uz biskupa Mrzljaka i župnika Šimeka, misu su slavili vlč. Stjepan Vorih, umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije inače rodom iz susjednog Zlogonja u župi Višnjica, vlč. Ozren Bizek, kapelan Policijske uprave koprivničko-križevačke, te vlč. Marko Domiter, biskupov tajnik.

Uoči misnog slavlja pročitano je pismo koje je uputila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, a u kojem, između ostalog, stoji da je više puta isticala pravo svakog na obilježeno grobište te da se ukopom posmrtnih ostataka žrtava, kao i u Višnjici, ispunjava temeljna ljudska i kršćanska dužnost.

Varaždinski biskup na početku mise rekao je kako su pred njima zemni ostaci onih koji su zemaljski život izgubili davne 1945. godine od zločinačke ruke. „Želimo ispraviti nepravdu, jer svaki čovjek ima pravo da bude dostojno pokopan uz molitvu braće kršćana. Ispravimo dakle nepravdu od prije 73 godine i dakako molimo za sve čiji ostaci ovdje počivaju, a čija imena ne znamo. Njima pridružujemo molitve za mnoge čiji se ostaci nikada neće pronaći. Zahvaljujem svima koji su se potrudili otkriti ovo skriveno grobište kako bismo danas mogli učiniti ovo djelo kršćanske ljubavi. Predajmo ove zemne ostatke Onome koji je pobijedio smrt", rekao je biskup Mrzljak.

U propovijedi sabranom mnoštvu u župnoj crkvi u Višnjici mons. Mrzljak je rekao kako čovjek „nerado govori i razmišlja o smrti koja nam je nepoznanica koju nismo iskusili, tajna koja je pred čovjekom, premda svjesni da je to naša sudbina".

„Često radije šutimo te u srcu i mislima prebiremo o ljudskoj sudbini. Ipak, ponekad je potrebno i progovoriti, posebno o onim nasilnim smrtima nakon kojih je nastupila prisilna šutnja. Desetljećima je u ovom kraju bila upravo takva šutnja i nije se smjelo govoriti o smrtima koje su bile posljedica mržnje. U 20. stoljeću se pojavio komunistički sustav koji je propovijedao mržnju te da neprijatelja treba mrziti. Čuli smo u čitanju kako sveti Ivan prenosi Isusove riječi da i neprijatelja treba ljubiti. Blaženi kardinal Alojzije Stepinac je, kada se komunizam već pojavio u Rusiji, javno rekao kako to nije sustav dobar za čovjeka. Ako je nešto protiv Boga, onda je sigurno i protiv čovjeka, govorio je blaženi Alojzije. Čovjek sebe može spoznati samo u Bogu. Neprijateljima su u ono vrijeme postali svi koji nisu prihvatili tu bezbožnu ideologiju. Mržnja je tako prevladala te je nametnula šutnju. Ljudi su iz straha šutjeli desetljećima. To nije bila šutnja koju čovjek dragovoljno prihvaća i u tišini razmišlja o sebi i Bogu, već nametnuta šutnja koja tek danas progovara. Taj sustav je bio i protiv istine. Blaženi Stepinac je rekao kako nešto što se bazira na laži i mržnji ne može završiti dobro. Treba naprosto tražiti istinu, bez obzira na to bila ona i teška. U toj istini čovjek treba prepoznati i svoje loše strane i za njih se pokajati. Zato mi u ovom svojevrsnom činu kajanja žalimo za zlo koje se dogodilo te ga želimo, koliko je to moguće, ispraviti", poručio je biskup Mrzljak.

U suradnji s Gradom Lepoglavom pripremljena je zajednička grobnica na mjesnom groblju u Višnjici u koju su nakon misnog slavlja pokopani posmrtni ostaci žrtava iz šume Belaš. Najprije je formirana pogrebna povorka u kojoj su sudjelovali pripadnici Ministarstva branitelja, vatrogasci DVD-a Višnjica, članovi kulturno-umjetničkih društava, udruga proizašlih iz 2. svjetskog i Domovinskog rata te drugih udruga s područja Višnjice uz svećenike i ostali puk.

Nakon polaganja lijesa s ekshumiranim posmrtnim ostacima deset osoba, vijence su ispred grobnice položili ispred obitelji žrtava Ivan Kuret; ispred Republike Hrvatske izaslanik predsjednice RH i državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Anđelko Stričak; uime predsjednika Vlade RH i Ministarstva branitelja ministar branitelja Tomo Medved i njegov pomoćnik Stjepan Sučić; uime Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske pukovnik Roman Kelnerić i pomoćnik ministra obrane Zoran Piličić; ispred Grada Lepoglave i Varaždinske županije lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić, njegov zamjenik Hrvoje Kovač, predsjednik Gradskog vijeća Grada Lepoglave Robert Dukarić i predsjednik Županijske skupštine Alen Runac. Vijence su položili i svijeće upalili i predstavnici udruga proizašlih iz 2. svjetskog rata te Domovinskog rata.

Jedan od najzaslužnijih što su tijela ubijenih u šumi Belaš otkrivena nakon više od 70 godina je general Zdravko Jakop, inače rođeni Višnjičanin.

„Sedamdeset i tri godine su prošle otkako su se ovdje na Višnjici čuli pucnji iz šume Belaš nakon čega su život skončali nedužni ljudi bez suđenja i bez mogućnosti da se brane. Danas imam pomiješane osjećaje. Doživio sam slobodu i pobjedu u Domovinskom ratu gdje smo uspjeli teritorijalno osloboditi Hrvatsku. Ali tijekom ovog procesa sam, isto tako, doživio da rane i nasilna tišina još uvijek postoje u ljudima. Premda je prošlo više od sedamdeset godina, ljudi su tijekom istraživanja, sa zebnjom i strahom, govorili o tom strašnom događaju. Ovo mi je zato jedinstvena prilika da zahvalim svima koji su pomogli da istina dođe na vidjelo, kako bismo pronašli žrtve i danas ih dostojno pokopali", rekao je general Jakop.

Ministar branitelja Medved rekao je kako na tome mjestu odaju počast nevinim žrtvama. „Kao društvo ovom pitanju pristupamo sustavno, institucionalno, koordinirano, pravno i transparentno kako bi se utvrdila istina. Jer tek istina nas može dovesti do prave pomirbe u društvu i njezina je uloga neizmjerno važna u odgoju naših mladih naraštaja. Slobodu koju danas u Hrvatskoj uživamo dugujemo svim hrabrim domoljubima koji su za nju ginuli kroz našu bremenitu povijest, a posebno našim hrvatskim braniteljima koji su je branili i obranili u Domovinskom ratu. Ne treba okretati glavu od prošlosti, ali ne kako bismo manipulirali povijesnim istinama u dnevno-političke svrhe, produbljivali podjele i izazivali nove sukobe i razdore, već kako bi se prisjetili lekcija koje smo naučili iz tog tamnog poglavlja naše povijesti i kako bi se jače zauzimali za zajedničke vrijednosti i načela te kako bi mlade generacije učili iz povijesti i gradili suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih prava i sloboda. Budućnost Hrvatske možemo graditi jedino na temeljima tolerancije, razumijevanja i uvažavanja", poručio je ministar Medved.

 

M.M.