Doživljavamo jednu medijsku hajku. Vezano uz sudbinu lustracijskog zakona ne bi ulazila. Smatram da dok nemamo okvir o kojem ne možemo razgovarati, a to je prijedlog ovog zakona, nemamo referentnu točku na koju se možemo pozivati. Kad taj okvir bude poznat i provedena javna rasprava, onda ćemo vidjeti da se oko toga izraze i onda ćemo znati točno nečije pozicije, kazala je predsjednica Udruge Hrvatski križni put, Brunu Esih, gostujući u Bujici na temu lustracije.

 

U uvodnom prilogu o lustraciji je govorio Roland Jahn, direktor Njemačkog Ureda za istraživanje Stasija.

-Ne čudi me zbog toga što Jahn govori. Jasno je rečeno i primjenjivo je na našu situaciju, samo ako zamijenimo Njemačku s Hrvatskom. Čovjek govori jednostavnim rječnikom, bio je više puta zatvaran, iz njegovih riječi ne vidimo njegov poriv za osvetom. To što on govori, zalaže se i Udruga Hrvatski križni put. Istaknula bih nekoliko teza o propisanom antifašizmu, jer je unaprijed zadano kako moramo misliti. Druga potreba je suočavanje s prošlošću. Na tom temelju daljnje oblikovanje budućnosti. Treće je shvatiti kako diktatura funkcionira jer se nećemo znati ponašati u skladu sa standardima - istaknula je Esih.

Upozorila je kako se nju osobno i udrugu na čijem je čelu optužuje kako pokušavaju uvesti nered u društvo i "ugroziti propisani antifašizam, koji nam propisuje što i kako moramo misliti".

-Mnogima smeta, međutim na to se ne želimo obazirati. Donijela sam odluku da članovi za sada ne istupaju u javnost - kazala je Esih dodajući da nakon izrade nacrta zakona o lustraciji slijedi javna rasprava.

Ustvrdila je kako još uvijek ne postoji referentna točka za otvaranje rasprave o lustraciji.

-Doživljavamo jednu medijsku hajku. Vezano uz sudbinu lustracijskog zakona ne bi ulazila. Smatram da dok nemamo okvir o kojem ne možemo razgovarati, a to je prijedlog ovog zakona, nemamo referentnu točku na koju se možemo pozivati. Kad taj okvir bude poznat i provedena javna rasprava, onda ćemo vidjeti da se oko toga izraze i onda ćemo znati točno nečije pozicije. Ne mogu govoriti hoće lit to biti po uzoru na Njemačku, bitno je da pričekamo zadnju fazu nacrta jer prije tog ima puno pripremnih radnji. Nismo u stanju ući u cijelu akciju, imamo problem s kadrovima, imamo materijalni problem. Mi jesmo prikupili puno materijala, dio smo Europe i tako se moramo ponašati. Ono što je važno naglasiti na osnovu svega prikupljenog, ne samo u Njemačkoj nego i u ostalim zemljama, bitno je sagledati ne samo način, nego i vidjeti gdje su bile bolne točke. Najvažnije je da sutra taj prijedlog može postati primjenjiv ako nije tako onda radimo uzaludan posao - istaknula je Bruna Esih.

Upozorila je kako su sve rasprave o lustraciji i različiti komentari vođeni na temelju nagađanja i konstrukcija.

-Rekla sam da se strpimo i da vidimo kakve su čije pozicije. Gospodin Karamarko meni nije bio upitan. Pričekajmo i s Petrovim, i s ljevičarima, mnogo se stvari može promjeniti jednim razgovoru - zaključila je Esih u emisiji.

U emisiju se javio predsjednik SDS-a Janez Janša pojašnjavajući iskustva iz Slovenije.

-U svim zemljama je situacija bolja nego kod nas. U Sloveniji je možda čak i gore nego u Hrvatskoj. Išli smo u suprotnu stranu. U Sloveniji se događaju situacije gdje se ljudi hvale da su surađivali s UDBA-om. Da je to bila njihova patriotska dužnost. Neki kažu da su ponosni na to. Ima jedna presuda u Sloveniji koja se ne uvažava, prije dvadeset godina piše da je UDBA bila zločinačka organizacija. Na redovnim sudovima u Sloveniji se kaže da je to bila časna služba u komunističkom režimu - istaknuo je Janša.

U emisiju se izravno javila i Željka Markić.

Možete li komentirati ulogu medija, imali ste negativna iskustva, uspjeli ste pobijediti na reforendumu, kako komentirate medije u odnosu zakonskog prijedloga?

-Hrvati imaju sposobnost kritičkog razmišljanja. To je jako pozitivno, a negativno je da mediji predstavljaju krivo. Mi vidimo da su oni potpuno i suprotno prikazuju stvar nego kako ljudi vide i žive. To stvaranje novinarskih kadrova bio jedan jako važan proces, a veliki dio ljudi koji su služili partiji i formirali javno mijenje u demokratskoj hrvatskoj i bili su na visokim uredničkim pozicijama. Zemlje koje su to provele te procese su omogućile ekonomski rast jer u doba komunizma dobivali važne pozicije, ne na temelju znanja, već sposobnosti - istaknula je Markić.

 

R.H.

Share
0