Europski parlament usvojio je Rezoluciju kojom se obilježava sjećanje na sve žrtve genocida iz Srebrenice i okrutnosti počinjene tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji, a svim žrtvama odaje počast, izražava suosjećanje i solidarnost s obiteljima žrtava.

Rezolucijom se “snažno osuđuje genocid u Srebrenici, odlučno izjavljuje da se takvi strašni zločini ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve u svojoj moći da spriječi ponovno počinjenje takvih djela, odbacuju svi oblici negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja tog genocida”.

Na prijedlog zastupnika Ivana Jakovčića, prihvaćeni su i amandmani na Rezoluciju kojima Europski parlament izražava žaljenje što Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo rezoluciju o Srebrenici.

Rezolucijom o kojoj je u petak obavljena rasprava u Europskom parlamentu, ističe se potreba da politički predstavnici u Bosni i Hercegovini priznaju prošlost kako bi zajedno radili na boljoj budućnosti za sve građane u toj zemlji. Naglašava se važnost uloge koju u tom teškom procesu mogu imati susjedne zemlje, vjerske vlasti, civilno društvo, umjetnost, kultura, mediji i obrazovni sustavi.

“Naglašava se važnost posla koji je u tom smislu uradio Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i potreba da se poduzmu sve mjere potrebne za ubrzanje suđenja i žalbenih postupaka te da ih se okonča bez nepotrebnog odgađanja, ponavlja se da je na nacionalnoj razini potrebno posvetiti veću pžanju suđenjima za ratne zločine”, navodi se u Rezoluciji.

U dokumentu koji su međusobno usuglasile vodeće zastupničke skupine u Europskom parlamentu ponavlja se predanost Europske unije europskoj perspektivi i daljenjem procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

Rezolucija Europskog parlamenta poziva na razvoj obrazovnih i kulturnih programa kojima se promovira razumijevanje uzroka tih okrutnosti i podiže razina svijesti o potrebi za mirom i promoviranjem ljudskih prava i međuvjerske tolerancije.

Povod za donošenje ovog dokumenta je obilježavanje 20. godišnjice genocida i etničkog čišćenja koji su se dogodili tijekom rata u Bosni i Hercegovini na području Srebrenice, što bi “iznova trebalo podsjetiti na opasnosti ekstremnih oblika nacionalizma i netolerancije u društvu, koji su se dodatno pogoršali u okviru rata”.

Rezolucija također podjeća da su “snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića i paravojne postrojbe, uključujući neregularne policijske jedinice, tijekom nekoliko dana pokolja nakon pada Srebrenice masovno pogubile više od 8.000 muškaraca i dječaka koji su potražili zaštitu u tom području pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR); budući da je gotovo 30.000 žena, djece i starijih osoba prisilno protjerano u kampanji etničkog čišćenja velikih razmjera, što taj događaj čini najvećim ratnim zločinom koji se od kraja Drugog svjetskog rata dogodio u Europi”.

“Pokolj u Srebrenici kao genocid prepoznali su i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u presudi Žalbenog vijeća u predmetu Tužitelj protiv Radislava Krstića od 19. travnja 2004. i Međunarodni sud pravde (ICJ) u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore) od 27. veljače 2007″, navedeno je u Rezoluciji.

Navodi se i da je 30. siječnja ove godine MKSJ “potvrdio kaznu petorici visokorangiranih oficira vojske bosanskih Srba osuđenih za učešće u genocidu u Srebrenici 1995. godine, budući da su neki od osuđenih oficira bili izravno podređeni bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, kojem se trenutno sudi na MKSJ zbog zločina uključujući genocid”.

 

M.M.