Odbor za međunarodne odnose britanskog Doma lordova nakon višemjesečne rasprave objavio je izvješće pod naslovom “Velika Britanija i budućnost Zapadnog Balkana” u kojem iznosi zaključke i viđenje stanja u ovom djelu svijeta. Veliku zabrinutost britanski Lordovi su izrazili padom potpore napredovanju Bosne i Hercegovine prema EU i NATO-u.

-U Bosni i Hercegovini nam je rečeno da je podrška članstvu u NATO-u bila visoka u entitetu Federacija BiH, ali ne i u entitetu Republika Srpska. Iako je članstvo formalno opredjeljenje ove zemlje, to je ipak predmet podjela. Ovo je posebno istaknuto kroz proklamaciju koju je 17. listopada 2017. usvojila Narodna Skupština RS-a. Podjela je prouzročila zastoj u napretku koji je jedan od ključnih elemenata postavljenih pred njih od NATO-a prije nego li bi se mogli priključiti MAP-u: registracija nepokretne vojne imovine. Šezdeset i tri od ovih ostaju neregistrirane ili registrirane kao jugoslovenske, ostaju također sukobi oko toga trebaju li one biti registrirane na jedan od entiteta ili na državu. Kako nam je rekao zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić ne postoji “plan B” za pristupanje NATO-u. U Bosni i Hercegovini nam je rečeno da i pored toga što se većina političara zalaže za članstvo u EU, priznaju da borba protiv mita i korupcije, i uspostava slobodnog pravosuđa i vladavine prava, mogli bi umanjiti njihovu moć upravljanja u obimu na koji su navikli. Jedan sudionik okruglog stola nam je rekao da svaki političar u Bosni i Hercegovini ima “oko sedam rečenica” o EU koje ponavljaju kada je potrebno, ali da njihovo opredjeljenje ne ide dalje od toga - stoji u usvojenom izvješću.

Lordovi se, također, zalažu da Velika Britanija u narednom razdoblju odigra aktivnu ulogu na prostoru jugoistočne Europe i u razdoblju nakon što Velika Britanija napusti Europsku Uniju.

-SAD se smatra jednim od glavnih igrača u ovoj regiji, ne samo zbog toga što su odigrale važnu ulogu u kraju rata u Bosni i Hercegovini. Postoje trenutno dva gledišta o ulozi SAD u toj regiji. Jedan od njih je nesigurnost oko opredjeljenja SAD prema regiji nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika. General sir Michael Rose je kazao: “Zabrinut sam da bi izolacionističke politike predsjednika Trumpa i odluke da smanje proračun koji su korišteni za Zapadni Balkan u ovom trenutku mogli ostaviti vakum koji bi mogao biti popunjen od strane Rusije.”

Drugi pogled je mnogo pozitivniji. Laza Kekić nam je rekao da je “percepcija da je SAD izgubila interes za ovu regiju i da se povukla iz regije. Naprotiv i čak zanimljivo, u slučaju Makedonije oni su natjerali EU da se pojavi. Američka intervencija je pomogla tamo da se riješi kriza. Crna Gora je na kraju podršku SAD da postane članica NATO-a, a potpredsjednik Pence je stigao u Podgoricu da to podrži. Čak i u BiH, SAD je bila na prvoj liniji kada je uvelo sankcije protiv Dodika. Zato smatram da je ideja da se SAD povlači iz regije možda i nije toliko točna - navodi se u ovom izvješću.

Među članovima Gornjeg doma govori se i ponašanju Rusije te Turske na prostoru jugoistočne Europe.

-Utjecaj i namjere Turske na Zapadnom Balkanu bili su elementi koje su spomenuli neki svjedoci. Jedno gledište bilo je to da “Turska i srednjoistočne teokracije pokušavaju kontrolirati balkanske muslimane.” Dr. Vesna Bojičić-Dželilović, LSE, imala je slične zabrinutosti zbog utjecaja Turske proširujući “u druge sfere u područjima gdje su muslimani većina. Ovo ojačava sliku o “tihoj islamizaciji” u nekim zajednicama, što je izvor brige za nemuslimansko stanovništvo, i djeluje protiv mira i pomirenje u regiji - stoji u izvješću Doma lordova.

Jedini imenom spomenuti političar iz Bosne i Hercegovine je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

-General sir Michael Rose je rekao da ukoliko bi entitet Republika Srpska glasovao za neovisnost od Bosne i Hercegovine “da bismo završili s hrvatskim elementom koji bi se priključio Hrvatskoj, i Europa bi morala očuvati malenu, nefunkcionalnu muslimansku državicu u sredini”. On je to opisao kao “nezamislivim”.  Dragan Čović, predsednik HDZ u Bosni i Hercegovini, tvrdi da postojeće dvoentitetski sustav znači da su bh. Hrvati uskraćeni osnovnih prava i pod prijetnjom asimilacije unutar Federacije (jednog od dva entiteta u Bosni) - navodi se u izvješću.

Odbor britanskog Gornjeg doma također navodi preporuke i savjete kako zemljama jugoistočne Europe, tako i britanskoj vladi:

–Jaka britanska uključenosti u regiji mora nastaviti, kako u našem nacionalnom interesu tako i kao dio naše duboke predanosti europskoj sigurnosti i bliskoj suradnji s drugim EU državama.

–Velika Britanija mora nastaviti provoditi kontinuiran, koordiniran i dosljedan angažman zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, posebno međunarodnim institucijama, kako bi zaštitili napredak koji je napravljen nakon užasnih ratova iz 1990-ih. Takav angažman će zahtijevati nove načine koordinacije i suradnje s EU i država članica.

– Summit zemalja Zapadnog Balkana 2018. u Londonu treba poslati jasnu poruku podrške ljudima u regiji i treba se iskoristiti kao mogućnost da se Velika Britanija odredi kako će se angažirati u ovoj regiji nakon Brexita.

– Odbor se slaže s podrškom koju vlada Velike Britanije pruža zemaljama u regije na putu ka članstvu u NATO-u i u EU kao i naporima da se prevladaju prepreke do tih ciljeva.

– Komitet se zalaže za jasno suprostavljanje destabilizaciji i utjecajima vanjskih sila u regiji, posebice Rusije.

– Domaći prioriteti za zemlje u regiji, koje UK mora podržavati, su jake institucije demokracije, borba protiv državne kontrole i ograničenja slobode izražavanja, borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, navodi se u izvješću.

 

M.J.