Redefiniranje granice između Srbije i Kosova, što bi bio završni korak normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, tema je koja se posljednjih dana popela na sam vrh geopolitičkih top tema.

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton nema ništa protiv takvog rješenja ako se o njemu dogovore Beograd i Priština. Takvom rješenju, izgleda, sklona je i Moskva - što je već sasvim dovoljan razlog za tvrdnje kako su Moskva i Washington zajedničkim snagama prisilili Beograd i Prištinu na dijalog i pronalazak rješenja.

Ovakvo rješenje, sasvim je očito, zabrinjava Angelu Merkel i Njemačku koja je posljednjih godina, u suradnji s Erdoganovim režimom, kroz projekt Balkan 3, zagovarala strateško infrastrukturno povezivanje Srbije, Kosova, Albanije i BiH.

Potvrdu takvim tvrdnjama u svom članku, objavljenom ovih dana, nudi i američki The Wall Street Journal koji navodi da su SAD i Njemačka na suprotnim stranama kada je riječ o mogućem planu o promjene granica između Srbije i Kosova.

-Berlin je zabrinut zbog poteza koji bi mogli otvoriti Pandorinu kutiju međuetničkih sporova u nekim od najsiromašnijih zemalja regije, a njemački dužnosnici su u petak rekli kako ostaju duboko skeptični o tom pitanju - piše The Wall Street Journal podsjećajući na izjavu njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa.

-Eventualni dogovor o teritorijalnim korekcijama bi mogao naići na značajne kritike na domaćem terenu. Uz to, bošnjački političari su izrazili zabrinutost da bi to moglo dodatno potaknuti težnje lidera Republike Srpske, Milorada Dodika ka neovisnosti - piše The Wall Street Journal.

List navodi kako su neki europski čelnici zabrinuti da bi eventualni dogovor o izmjeni granice mogao dovesti do etničkog razdora i u Makedoniji, koja je prošla kroz sporadična nasilja u kojima je sudjelovala albanska manjina, ali i u BiH.

The Wall Street Journal napominje da su se SAD i Njemačka uglavnom slagali kada je riječ o jugoistoku Europe, još od Daytonskih mirovnih pregovora 1995. koji su donijeli nestabilan mir glavnom poprištu tadašnjih ratova – Bosni i Hercegovini.

U međuvremenu, EU Observer navodi da su institucije Europske unije izrazile nadu u novi značajan pomak kad je riječ o proširenju EU na Zapadni Balkan, usprkos napetostima zbog ideje o razmjeni teritorija.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini je poslije sastanka u Beču 31. kolovoza izjavila da bi Beograd i Priština mogli normalizirati odnose obvezujućim sporazumom već 2020. godine, što ju je svrstalo među one europske političare koji podupiru sporazum Beograda i Prištine.

Sljedeći tjedan se s Federicom Mogherini trebaju sastati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik samoproglašenog Kosova Hashim Thaçi, te razgovarati o njezinom prijedlogu.

-Eventualni dogovor tiče se razmjene dijelova sjevernog Kosova naseljenih Srbima za Preševsku dolinu u Srbiji gdje etnički Albanci čine većinu stanovništva - podsjeća EU Observer, koji odražava stavove Bruxellesa i napominje kako bi takvo rješenje navodno moglo izazvati snažnu negativnu reakciju nacionalista i na Kosovu i u Srbiji.

EU Observer upozorava na rizik da bi takav dogovor mogao ohrabriti Albance u Makedoniji, kao i Hrvate i Srbe u BiH, na ponovno crtanje granica s ciljem stvaranja snažnih nacionalnih država na jugoistoku Europe.

Međutim, više od želje lokalnog stanovništva mnoge brinu suprotstavljeni stavovi Sjedinjenih Država i Njemačke, neformalnog lidera Europske unije, oko ovog pitanja. Inicijativama preko institucija EU-a u posljednjih nekoliko godina, i dogovorima s Turskom i Rusijom, Njemačka je za sebe pokušala osigurati primat u ovom djelu svijeta. Međutim, povratkom SAD-a u igru stvari su se iz korijena izmijenile.

U tom kontekstu, određeni analitičari gledaju i na nedavni susret Angele Merkel i Andreja Plenkovića. Njemačka kancelarka, kako se neslužbeno doznaje, nezadovoljna je postupcima Federice Mogherini i njezine uloge u razgovorima Beograda i Prištine.

Sudeći prema dobro obavještenim diplomatskim izvorima, kancelarka Merkel bi na mjestu Federice Mogherini vrlo rado vidjela Andreja Plenkovića, koji bi zauzvrat podržao njezinog kandidata na čelu Europske komisije.

Prema istim izvorima, upravo je to bila ključna tema prošlotjednog susreta Andreja Plenkovića i Angele Merkel.

Upravo u tom kontekstu treba promatrati i Plenkovićev odnos prema inicijativi Višegradske skupine, tihoj opstrukciji LNG terminala na Krku, ali i izjave o mogućim dogovorima Beograda i Prištine o rješavanju "kosovskog čvora", upozoravaju analitičari.

 

J. Zdunić