Prije dva tjedna ste pročitali vijest da su dvije Europljanke ubijene u Marakešu. Louisa (24) iz Danske i Maren (28) iz Norveške su se uputile na planinarenje po gorju Atlas ali ih je napalo više počinitelja. Trojica osumnjičenih mladića iz Marakeša su ubrzo uhićena.

S obzirom da su počinitelji uhvaćeni i da je teško kazneno djelo bilo razriješeno, jedini epilog u slučaju se očekivao od pravosudnih institucija. Ali neobično je što niti ovakav težak slučaj nije prošao bez uplitanja ljevičarske politike i medija. Slučaj je dobio političko-medijsku dimenziju koja je postala kontroverzna i privukla veliku pozornost građana.

>>Graphic Video has emerged of one of the two Scandinavian female tourists being ‘beheaded’ by Muslims at popular tourist hiking trail

Naime, nakon izvješća novinskih agencija da su djevojke preminule uslijed ozljeda na vratu i da nisu utvrđeni motivi počinitelja, javljale su se informacije da mediji prešućuju da je način počinjenja ustvari bio puno brutalniji, a da su počinitelji imali veze s terorističkim skupinama. I neki hrvatski mediji su izvijestili da su djevojke preminule uslijed ozljeda na vratu, što je veliki eufemizam i umanjivanje okrutnosti počinitelja. Očito nikakva vrsta događaja nije dovoljan predmet poštovanja liberalnim političkim interesima koji nastoje izokrenuti istinu kada se ne uklapa u njihove vizije. Obiteljima žrtava su iz Maroka poslali fotografije i video iz kojeg je očigledno da se ne radi o manjim ozljedama nego o okrutnom odsijecanju glava od strane skupine koja je već pokazivala terorističke namjere. Danski premijer je jasno rekao da je ubojstvo djelo terorista, a s ciljem izolacije drugih migranata je službeno predloženo preseljenje iz Danske na otok u Sjevernom moru. U norveškom Byrneu, rodnom gradu napadnute Maren su građani su održali mimohod u znak žaljenja.

U manipulacijama je najdalje otišla švedska državna televizija SVT koja je objavila da kazneno djelo nema povezanosti sa vjerskim motivima, i da je kažnjivo prosljeđivati fotografije tih kaznenog djela. Naravno da je snimke bilo potrebno ograničavati radi zaštite digniteta žrtava, ali uz objektivno obavještavanje javnosti. Od brojnih komentara na ovakav postupak vlasti, bivši predsjednik demokrata u Švedskoj Anders Klarström izjavio je da su mediji najprije netočno izvijestili javnost a potom prijetili onima koji su ih razotkrili. Od komentara građana, neki su izjavili da je ovakvo pisanje medija kao kada bi napisali da giljotina izaziva ozljede na vratu.

Ako se zapitamo koji je razlog za medijsko ublažavanje brutalnog ubojstva, čini se da se postupak medija može objasniti odnosom prema migrantima i simbolikom grada Marakeša. Mediji pod utjecajem politike izbjegavaju iznositi činjenice koje bi pojedine ekstremiste realno prikazale kao vrlo okrutne počinitelje koji su ujedno i veliki kukavice jer se iživljavaju na bespomoćnim djevojkama.

Čini se da je Marakešu trebalo medijsko pronalaženje olakotnih okolnosti i zbog razloga jer je nedavno bio mjesto potpisivanja dokumenata o migrantima. Velik dio skandinavske javnosti je ostavljao ironične poruke upravo u odnosu na migrante koje su njihove države primile bez kontrole. Političke agende ne bi izgledale primamljivo kada bi prikazivale istinite činjenice da ekstremni pripadnici pojedinih civilizacija ne prihvaćaju suradnju niti tuđe kulturne vrijednosti, neovisno koliko miroljubivo im se pruža ruka dobrodošlice. Naivni liberali smatraju da se potrebno prilagođavati kulturi imigranata, čak si građani međusobno ne bi smjeli niti čestitati blagdane jer to navodno vrijeđa strance.

Neobično je zašto ne smatraju da bi se imigranti trebali prilagođavati kulturi u koju dolaze, biti politički korektniji i izbjegavati djela koja vrijeđaju elementarnu civiliziranost. U Marakeškoj deklaraciji je naveden cilj "promicati javni diskurs utemeljen na dokazima za oblikovanje percepcije migracija" u okviru kojeg je navedena potreba "neovisnog, objektivnog i kvalitetnog izvješćivanja medijskih kuća". Navedeno oblikovanje percepcije migracija valjda ne bi trebalo biti suprotno objektivnom izvješćivanju.  

 

H. Krmpotić