Do čega je doveo nedostatak političke mudrosti i nacionalne odgovornosti?
Uoči predstojećih izbora, vrlo snažne političke borbe vode se oko izbora bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Dok SDP i SDA, kao dominantno bošnjačke stranke podržavaju svoje kandidate, Komšićev DF i neki neovisni bošnjački političari tipuju za Slavena Kovačevića ili Zdenka Lučića.
Tako je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović otvoreno pozvao Bošnjake koji neće glasati za Denisa Bećirovića ili drugog bošnjačkog kandidata da glas daju Zdenku Lučiću.
„Glasajte slobodno za Zdenka Lučića“, poručio je Kasumović, obrazlažući poziv tvrdnjom da će Lučić „razvaliti SDA“ i političku vezu Dodika i Čovića.
Istodobno se u dijelu bošnjačke politike pojavljuje sasvim drukčija poruka: da Bošnjaci nakon iskustva s izborom Željka Komšića ne trebaju ponovno odlučivati tko će sjediti na hrvatskom mjestu u Predsjedništvu.
Nakon što je SDP BiH svojim biračima zabranio da glasuju za Kovačevića, slični tonovi dolaze i iz SDA.
>>SDP BiH: Kandidatura DF-ovog Slavena Kovačevića je opasna podvala SDA i DF-a
Na središnjem predizbornom skupu SDA u Ilijašu, održanom ovih dana, potpredsjednik SDA Haris Zahiragić u svom se obraćanju osvrnuo i na Slavena Kovačevića, kandidata Demokratske fronte za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, te pozvao Bošnjake da ne daju svoj glas ni Kovačeviću ali ni Zdenku Lučiću.
– On borac Armije? Pa što si ti oslobodio, daj da ti odmah damo! Što si ti, Slavene, oslobodio? I on je našao sebi za shodno da se u kampanji fokusira na Bakira Izetbegovića. I Slaven se našao to da radi. Jeste li gledali njegov intervju? I on sebi dao to za pravo. Ne može, Slavene, bolan, ne može. Ne valja mu ni Željko Komšić, kaže: ja sam bolja verzija Željka Komšića. Ne trebaju nam takvi ljudi. Neka glasa za njega tko god hoće. Ne treba nam ni Lučić, ima i tih ideja „trebalo bi Lučića podržati“. Ne treba. Mi trebamo imati u Predsjedništvu, ne 2:1, nego jednog, ali vrijednog – rekao je Zahiragić.
Troje kandidata i razlike među njima
Na izborima ove godine birači će birati između tri kandidata za Hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jedan od njih, Slaven Kovačević, član DF-a, koji ne samo da nije hrvatski, nego je i izrazito anti-hrvatski kandidat za Hrvatskog člana Predsjedništva a riječ je o osobi koja je više puta mijenjala nacionalnost.
Dvoje preostalih kandidata nominalno jesu legitimni hrvatski kandidati za Hrvatskog člana Predsjedništva jer su ih kao svoje kandidate istakle hrvatske stranke. Darijana Filipović kandidat je HDZ BiH I stranaka okupljenih oko HNS.a, dok je Zdenko Lučić kandidat oporbene Hrvatske Petorke.
Komentirajući razlike među kandidatima, politolog Marin Čuljak istaknuo je više nego jasnu razliku između pristupa Darijane Filipović i Zdenka Lučića.
-Iz cijele kampanje jasno je kako se Darijana Filipović obraća isključivo hrvatskom izbornom tijelu i priznaje samo hrvatski izborni legitimitet. Vidljivo je to i na razini javnoga oglašavanja – na njenim plakatima doslovno piše Hrvatska članica Predsjedništva BiH.
S druge strane, na plakatima Zdenka Lučića, nigdje ne nalazimo informaciju da se radi o kandidatu za Hrvatskog člana Predsjedništva. Ni u javnim istupima Lučić se ne deklarira kao kandidat za Hrvatskog člana Predsjedništva, niti svoju kampanju gradi na tom načelu. Dapače, više ili manje otvoreno politički koketira s bošnjačkim izbornim tijelom i nudi im se kao kandidat za kojega bi mogli glasati, istaknuo je Čuljak.
>>Komšićev DF plaši Bošnjake da će mi Hrvati i Srbi oteti državu
U situaciji kada su Bošnjaci u Federaciji BiH, zbog velike brojčane nadmoći, u mogućnosti izabrati dva člana Predsjedništva, a Hrvati čak i uz pretpostavku da svi glasaju za jednog kandidata ne mogu biti sigurni da će taj kandidat biti izabran, zastupati načelo dvostrukog izbornog legitimiteta može se okarakterizirati kao neustavno i antihrvatsko političko djelovanje, upozorava Čuljak.
-Da je bilo političke mudrosti i nacionalne odgovornosti, u postojećim ustavnim i političkim okolnostima, trebao je biti samo jedan hrvatski kandidat za Hrvatskog člana predsjedništva. Ako već postoje dva hrvatska kandidata, bilo je nužno da oba kandidata jasno i nedvosmisleno potvrde da priznaju samo hrvatski izborni legitimitet, zaključio je Čuljak.
M.J.