Predsjedništvo HDZ-a BiH u ponedjeljak je u Mostaru održalo proširenu sjednicu na kojoj su u fokusu bile pripreme za Opće izbore 2026. godine te realizacija strateških projekata, pri čemu je čelnik stranke Dragan Čović najavio da će odluka o kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biti donesena polovicom travnja.

Nakon sastanka izaslanstava HDZ-a i HSS-a o političkoj suradnji ranije u ponedjeljak, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je da je sada na tijelima HSS-a da donesu svoje odluke te naglasio da je HDZ sklon suradnji sa strankama iste programske i vrijednosne platforme.

Hrvatski konzul fizički je napadnut u nedjelju u središtu Banje Luke, dok su mu nepoznate osobe upućivale verbalne uvrede na nacionalnoj osnovi.

Predsjednik krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), Tino Chrupalla, izrazio je protivljenje daljnjem stacioniranju američkih snaga u Njemačkoj.

Proces nabave sustava protuzračne obrane (PZO) bit će jedna od tema najavljenog Vijeća za obranu, a u razmatranju su sustavi koji su se pokazali učinkovitima u Ukrajini, otkrio je u središnjem Dnevniku HRT-a ministar obrane Ivan Anušić.

Poglavar muslimana u BiH reis Husein Kavazović odbacio je američke optužbe za antisemitizam, ustvrdivši da dosljedno osuđuje nasilje i zločine od početka rata na Bliskom istoku.

Tisuće ljudi ubijeno je diljem Bliskog istoka u iranskom ratu, koji je započeo napadom SAD-a i Izraela na Iran 28. veljače, što je izazvalo iranske napade na Izrael, američke baze i zaljevske države, a istovremeno je otvorilo novi front u Libanonu. Reuters je objavio najnovije podatke za koje napominje da ih nije neovisno potvrdio.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić optužio je Hrvatsku za “divljaštvo” nakon što je zabranila ulazak u zemlju srbijanskom povjesničaru Milošu Koviću i pozvao je Ministarstvo vanjskih poslova da zbog toga uputi prosvjednu notu Hrvatskoj, prenosi Tanjug.

Pentagon se priprema za tjedne kopnenih operacija u Iranu, izvijestio je Washington Post, pozivajući se na američke dužnosnike.

Dio medija ovih je dana objavio analizu o tome kako švedski udžbenici i nastavni materijali prikazuju raspad Jugoslavije i akciju Oluja. Prema ovim navodima švedski udžbenici raspad Jugoslavije i ratove '90-ih tumače primarno kroz prizmu “jačanja nacionalizma, sloma komunizma i borbe za teritorij i moć”, pri čemu se sukobi ne prikazuju kao oslobodilački ratovi pojedinih naroda, nego kao dio šireg procesa dezintegracije multietničke države.