Nikad nisam rekao Vahi da je dobio otkaz. Nikad mu nisam rekao da više neće raditi u klubu, niti išta slično. Gospodin Vahid Halilhodžić tražio je način kako da ode iz Dinama s novcem u džepu i kako da ode, a da ga javnost slavi. A to je sve od početka znao samo jedan čovjek, Zdravko Mamić. Samo mi je žao što sam mu spomenuo majku, za to mu se ispričavam, rekao je izvršni predsjednik Dinama koji je održao svoju konferenciju za novinare sat vremena nakon Vahe.

- Naš je trener uzeo "time-out", njega uoće ne zanima ova utakmica u srijedu koja je klubu od povijesnog značaja. Da ga zanima, on bi bio na svom radnom mjestu, a ne sazivao konferenciju za novinare - dodaje Mamić.

- Otkud da krenem? Od nekoliko minuta prije početka utakmice protiv Intera. Sjedio sam na svom mjestu u loži, momčad, trener i stručni stožer izlazili su na teren. Bilo je predivno vrijeme, i trava je čak bila zelenena kao i prije. Patio sam što sam na tribinama vidio 300-njak ljudi.

- To što sam ušao u svlačionicu, nije to samo zbog Intera, to je bila kulminacija svega. Razlog je negdje davno prije. Još od poraza od Pule. Pa to je bila nečuvena predstava, ponajviše u odnosu igrača prema igri. A svi su to gledali na TV-u.

A to s ulaskom u svlačionicu na poluvremenu... U jednom trenutku meni je pozlilo. Zaletio sam se na šank iza lože, uhvatio sam se za Coca Colu i popio je. Netko je otišao po čokoladu, i vratio se s velikom čokoladom, bila je to Dorina od lješnjaka. Nisu ljudi mogli vjerovati kako sam pojeo tu čokoladu. Potpuno miran i svjestan otišao sam prema svlačionici. Sreo sam fizioterapeuta tamo. Sakrio sam se u "oružarnicu". Rekao sam fizioterapeutu, šapni na uho Vahi da sam ovdje, da ga želim vidjeti.

- Znajući Vahu, bio sam svjestan da se može dogoditi da on meni kaže, "nemoj ići u svlačionicu, pusti da ja to odradim". Otvorena su bila vrata oružarnice, ali i svlačionice. Igrači su nas čuli, ali nisu nas vidjeli. Ja sam sklopio ruke i rekao Vahi: "Šefe, preklinjem vas, dozvolite da uđem u svlačionicu i kažem nešto igračima".

I sad, on ne kaže meni, "ne bi to bilo dobro", nego se okreće, skida sako i ide prema svlačionici govoreći:

"Nemoj mi više Zdravko, dosta je toga Zdravko, što si ti umišljaš..."

- Ja sam mislio sa sanjam... Pa mene igrači nisu ni vidjeli. Ja sam samo sklopio ruke i zamolio Vahu da nešto kažem igračima. Ne moram vam reći što dalje slijedi.