U hrvatskoj Vladi zgranuti su nediplomatskim istupom ministra prometa BiH Damira Hadžića koji je u ponedjeljak u Zagrebu otvoreno upozorio Hrvatsku da ne gradi Pelješki most bez suglasnosti BiH, piše riječki Novi list.

Hadžić je pritom pristanak uvjetovao prethodnim dogovorom dviju država o granicama te poštivanjem konvencije UN-a o pravu na nesmetan pristup otvorenom moru. No, unatoč Hadžićevoj netaktičnosti, u Banskim dvorima se ipak vrlo ozbiljno razmatra opcija da Hrvatska granični spor s BiH riješi ratifikacijom Sporazuma o granici koji su još 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, piše Novi list dodajući kako je parlament BiH taj dokument, za razliku od Sabora, već odavno ratificirao.

>>Bruxelles zainteresiran za gradnju Pelješkog mosta - Sarajevo otvoreno ucjenjuje

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jučer je neizravno govorila u korist Sporazuma.

-Taj Sporazum o cijeloj dužini granici između Hrvatske i BiH postoji od 1999. godine. Nije nikada ratificiran iz različitih razloga, ali svakako to pitanje treba razmotriti jer mi smatramo da je zaista važno da se to jedanput stavi ad acta, pod kategoriju riješeno. Za to ovdje postoje dobri uvjeti, kazala je Pusić za Mediaservis.

>>Ilija Zovko: Slogan 'I nakon Tita - Tito' temeljni moto političkih diverzija Željka Komšića

Novi list piše kako neslužbeno doznaje da su iz Zagreba u Sarajevo već poslani signali da je Hrvatska spremna napraviti krupan korak i ratificirati ugovor koji već godinama izaziva velike političke prijepore a za koji su se Mate Granić i Joško Paro svojedobno hvalili kako su ga "podvalili" Tuđmanu neposredno prije njegove smrti.

>>Autor programa povratka Srba hrvatski veleposlanik u Washingtonu

Vlada Ive Sanadera je u studenom 2005. godine odlučila Sporazum ratificirati po hitnom postupku, ali su ubrzo morali odustati zbog burnih reakcije HDZ-ovih zastupnika i vlasti Dubrovačko-neretvanske županije. Sporne su, naime, odredbe kojima je Tuđman predao BiH vrh poluotoka Kleka te nenaseljene otočiće Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljev.

Izvjesno ponavljanje "slovenskog" scenarija

Razlog što su ta četiri četvorna kilometra prostora pripala BiH leži u činjenici da su od 1974. godine upisana u katastarsku općinu Neum, premda hrvatski povjesničari i međunarodni pravnici tvrde da je prije toga skoro šesto godina to bio hrvatski teritorij u raznim državnim zajednicama kojih je Hrvatska bila dio. Vlasnici zemlje na Velikom i Malom Školju su hrvatski državljani.

>>Opasne političko-obavještajne igre oko sudbine hrvatskoga Neuma

Za ratifikaciju u Saboru ne bi bili nužni glasovi HDZ-ovih zastupnika jer se u ovom slučaju radi o utvrđivanju, a ne promjeni granice, pa nije potrebna dvotrećinska većina, već je dovoljno da za Sporazum glasuje 76 zastupnika. Tako je bilo i sa sporazumom o međunarodnoj arbitraži sa Slovenijom. Postojala je ideja da se, po uzoru na upravo taj sporazum, i spor s BiH rješava međunarodnom arbitražom, no čini se da naši susjedi, sa Sporazumom Tuđman – Izetbegović u rukama, nisu bili zainteresirani za takav aranžman, tvrdi Novi list.

>>Bošnjaci bi gradili luku na poluotoku Kleku?!

U listopadu 2010. i predsjednik Ivo Josipović založio se za ratifikaciju Sporazuma. Nakon razgovora s članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem izjavio je da je to ''jedan o mogućih načina rješavanja otvorenih graničnih pitanja između Hrvatske i BiH''.

– Mislim da taj Sporazum u dobroj mjeri zadovoljava interese obiju državi i načelo da granice bivših republika postaju granice današnjih država, ustvrdio je tada Josipović.

R.H.