MMF i HNB počeli su se ozbiljno udaljavati u stavovima, nakon što je MMF od Hrvatske zatražio internu devalvaciju spuštanjem cijena i rezanjem plaća, te povećanje deviznih pričuva. Nakon što je HNB već odlučno reagirao na MMF-ov prijedlog da počne voditi najavljene aukcije kako bi povećao devizne pričuve zemlje, do novih je nesuglasica došlo i kada je MMF detaljnije predstavio svoje viđenje stanja u Hrvatskoj.

U toj međunarodnoj instituciji smatraju kako Hrvatska treba zaoštriti fiskalnu disciplinu te rezati proračunske rashode. Prijedlog MMF-a o povećanju deviznih pričuva najviše je 'dirnuo' HNB, koji je odmah reagirao navodeći kako pričuve nisu premale i da neće primjenjivati MMF-ovu tehniku deviznih intervencija. U slučaju da to učine, smatraju u HNB-u, došlo bi do nepovoljnih tečajnih očekivanja, smanjenja pričuva, rasta kamata te kasnije nižeg i slabijeg rasta kredita.

HNB se u svom osvrtu ne slaže niti s prijedlogom misije MMF-a o izmjeni tehnike provođenja deviznih intervencija, a također se ne slaže s tvrdnjom da je politika stabilnog tečaja pridonijela akumuliranju ranjivosti povezanih uz pretjerano zaduživanje u inozemnoj valuti.

HNB se, stoji nadalje, slaže s većinom preporuka misije MMF-a, poglavito s onima koje se odnose na potrebu ustrajnog i neodložnog provođenja strukturnih reformi s ciljem povećanja inozemne konkurentnosti gospodarstva, a koje, između ostalog, uključuju smanjenje fiskalnog deficita i restriktivnu politiku plaća.

Također se slaže s potrebom daljnjeg povećanja trenutno rekordno visokih međunarodnih pričuva, što pokazuje i svojim postupcima u praksi. Cilj jačanja rezervi je ublažavanje posljedica mogućih novih vanjskih šokova, a nastavak provođenja konzervativne regulatorne i supervizorske prakse u funkciji je očuvanja otpornosti financijskog sustava. Pritom se polazi od važnosti održavanja stabilnosti tečaja kao okosnice financijske i opće gospodarske stabilnosti.

Vezano uz tvrdnje da su međunarodne pričuve relativno niske, iz HNB-a ističu da su, upravo suprotno, one adekvatne, te da je u njihovom ranijem očitovanju već obrazloženo što sveobuhvatna analiza adekvatnosti visine međunarodnih pričuva u našem specifičnom slučaju mora sadržavati.

Takva analiza u Izvješću je izostala, što i tvrdnju misije MMF-a čini neuvjerljivom. Štoviše, rasprava o Izvješću na Odboru izvršnih direktora potvrdila je da ni pojedini izvršni direktori nisu uvjereni u analitičku potkovanost ocjene misije MMF-a o adekvatnosti naših međunarodnih pričuva, navode iz hrvatske središnje banke.

Povezano s prethodnim, HNB se ne slaže s misijom MMF-a ni u njihovoj ocjeni da zbog relativno niskih međunarodnih pričuva i smanjenih prudencijalnih deviznih rezervi likvidnosti postoji ograničen opseg za odgovor HNB-a na tečajna kretanja na deviznom tržištu u predstojećem razdoblju, a ne slaže se niti s prijedlogom misije MMF-a o izmjeni tehnike provođenja deviznih intervencija.

Iz HNB-a ponovo ističu da će i nadalje, kao i do sada, koristiti sve raspoložive devizne, kunske i prudencijalne instrumente, uključujući po potrebi i intervencije na deviznom tržištu, neovisno o smjeru tečajnih pritisaka, te upravljanje kunskom likvidnošću, da bi se i nadalje osiguralo održivo povećanje deviznih pričuva zemlje i tečajna stabilnost.

Intervencije na deviznom tržištu HNB će stoga i u narednim razdobljima provoditi neizmijenjenom tehnikom, ističe se.

HNB smatra da bi promjena tehnike intervencija kako ju sugerira misija MMF-a gotovo sigurno rezultirala, preko nepovoljnog utjecaja na tečajna očekivanja i povjerenje tržišta, smanjenjem međunarodnih pričuva i/ili skokom kamatnih stopa, s posljedičnim nižim kreditnim rastom i negativnim utjecajem na krhki oporavak gospodarstva.

U HNB-u smatraju da bi to ujedno moglo utjecati na smanjenje kreditnog rejtinga zemlje, dodajući da je Moody's u svojem najnovijem izvješću iznio da bi do smanjenja rejtinga za Hrvatsku moglo doći u slučaju trajnijeg slabljenja kune.

HNB se također ne slaže s tvrdnjom misije MMF-a da je politika stabilnog tečaja pridonijela akumuliranju ranjivosti povezanih uz pretjerano zaduživanje u inozemnoj valuti (euroizacija).

Pritom se napominje da se euroizacija u Hrvatskoj primarno očituje u visokom udjelu deviznih depozita (i depozita uz valutnu klauzulu) u ukupnim depozitima uslijed kojih banke odobravaju kredite uz valutnu klauzulu da bi ujednačile tečajne izloženosti u svojim bilancama. Kao takva, euroizacija u Hrvatskoj se razlikuje od euroizacije u mnogim drugim zemljama srednje i istočne Europe u kojima banke odobravaju značajan dio ukupnih kredita u inozemnoj valuti (ili uz valutnu klauzulu), premda stanovništvo pretežito štedi u nacionalnoj valuti, obrazlažu iz HNB-a.

Kada je riječ o tečajnoj politici, HNB smatra potrebnim istaknuti i to da politika stabilnog tečaja u hrvatskim okolnostima ne čini provedbu strukturnih i fiskalnih reformi još nužnijom, kao što to naznačuje Misija MMF-a.

Slijedom te tvrdnje moglo bi se zaključiti da bi s drugačijim tečajnim režimom provedba reformi bila manje nužna, a to nije točno. HNB-ovo viđenje je da strukturnim i fiskalnim reformama (s ciljem poboljšanja produktivnosti i vanjske konkurentnosti) nema zdrave alternative. Promjena tečajnog režima ne može supstituirati te reforme, niti može kupiti više vremena za njihovu provedbu. Osnovna je zadaća zato ubrzati strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju kako bi se smanjile vanjske ranjivosti, zaključuje HNB.