Arhiva članaka HRsvijet.net

I unatoč činjenici što je Brijunski sastanak protekao u prijateljskom tonovima, hrvatski predsjednik Ivo Josipović nije propustio prigodu da uz pomoć lidera Srbije „natrlja nos" predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću zbog optužbi da se on i srbijanki predsjednik Tadić miješaju u unutarnja pitanja BiH bez nazočnosti  predstavnika BiH, piše Blic.rs.



Komšiću nije bio po volji Josipovićev nastup, koji je imao i otvorenu potporu predsjednika Srbije, ali se uzdržao od konfrontacije s njim. Umjesto toga, Komšić je upadljivo pomirljivim tonom rekao da su brijunski razgovori lidera bili „veoma iskreni i bez držanja figa u džepu", tvrdi isti izvor.

>>Nova hrvatska strategija prema BiH: Josipović i Kosor podupiru hrvatski blok

>>Bošnjački odvjetnik: Željko Komšić verbalno napao Josipovića zbog izjave da u BIH ima radikalnih islamista

Podsjetimo, Željko Komšić proteklih mjeseci nije propuštao apsolutno niti jednu prigodu da „ospe i drvlje i kamenje" po hrvatskom predsjedniku zbog njegovog zalaganja da se vodeće hrvatske stranke u BiH ne isključuju iz razgovora o formiranju vlasti u FBiH. Komšić je istovremeno prozivao i Tadića zbog podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Ovo je u najkraćem epilog sastanka lidera Hrvatske, Srbije i BiH, Ive Josipovića, Borisa Tadića, Nebojše Radmanovića, Bakira Izetbegovića i Željka Komšića na Brijunima, tvrdi Blic.rs.

Tadić: Izuzetno važno da i Srbija što prije dobije datum otpočinjanja pregovora o pridruživanju

Sudionici „brijunskog summita" su puna dva sata razgovarali pod budnom pratnjom hrvatske policije i vojske. Za to vrijeme, novinari su bili upadljivo izolirani od vile „Bijela kuća" u kojoj se održavao mini summit.

U ljetovalištu na Brijunima, u vili „Bijela kuća", Josipović je poručio kako je Hrvatska spremna pružiti BiH i Srbiji svu političku i tehničku pomoć i potporu u procesu pregovora i integracija u EU. To je, poručio je Josipović, princip solidarnosti i uzajamne podrške, odnosno osnovni princip na kojem tri države žele graditi zajedničku europsku budućnost.

Predsjednik Srbije Boris Tadić slikovito je razgovore na Brijunima predstavio kao dogovor da Srbija i BiH krenu za Hrvatskom „sustavom regate", kako bi se što prije pridružile EU. Tadić je ustvrdio da je nemoguće da Srbija i BiH ostanu izvan EU sada kada je Bruxelles dao zeleno svetlo za priključenje Hrvatskoj.

- Srbi, Hrvati i Bošnjaci žive u svim našim zemljama i nemoguće je da oni ostanu izolirani. Bilo bi neprirodno da dijelovi našeg stanovništva žive u EU, a neki izvan nje. Naravno, u interesu Srbije je da Hrvatska što prije postane članica EU, ali i da BiH postigne napredak u europskim integracijama. Zbog toga smo se složili da je izuzetno važno da i Srbija što prije dobije datum otpočinjanja pregovora o pridruživanju, a ne samo status kandidata za članstvo. Tako ćemo svi zajedno snažno krenuti naprijed u eurointegracije - rekao je Tadić, isključujući mogućnost da bilo koja od tri zemlje ima dominantnu ulogu u ovom procesu.

Prijedlog Vladama: Imenovat stalno međudržavno vijeće za infrastrukturu

Josipović, Tadić i članovi Predsedništva BiH Bakir Izetbegović, Nebojša Radmanović i Željko Komšić smatraju kako je za sve što su se dogovorili potreban jači zajednički napor na razvoju infrastrukture. Kako bi se to postiglo lideri triju država  pozvali su svoje vlade da imenuju stalni međudržavno vijeće koje će harmonizirati aktivnosti tri države na izgradnji infrastrukture, javlja Blic.rs.

Na Brijunima je, sudeći prema pisanu Blica.rs, dogovoreno da se izvršnim vlastima triju država predloži planiranje regionalne mreže autocesta, brzih cesta, željezničkih pruga, logističkih središta i razvoja luka na Jadranskom moru i rijekama Savi i Dunavu. Predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske očekuju kako bi to doprinijelo razvoju dobrosusjedskih odnosa, definiranju transportne i politike u zajedničkim interesima, rješavanju transportne izoliranosti jadranskih luka, kao i ukupnom rastu konkurentnosti ovih zemalja.

Kako bi se ubrzao protok ljudi i roba predloženo je razmatranje pravljenje većeg broja graničnih prijelaza, kako međusobno, tako i prema zemljama EU, javlja Blic.rs.