Odbačena kaznena prijava protiv Vojislava Stanimirovića
Osječko Županijsko državno odvjetništvo odbacilo je kaznenu prijavu novinarke Karoline Vidović Krišto i povjesničara Josipa Jurčevića protiv predsjednika SDSS-a Vojislava Stanimirovića za ratni zločin, navodeći kako nije potvrđena sumnja da je Stanimirović počinio zločine za koje se tom prijavom tereti.
-Analizom prikupljenih podataka i dokaza nije potvrđena osnovana sumnja da je osumnjičenik počinio navedena kaznena djela niti bilo koja druga kaznena djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti te je stoga kaznena prijava protiv njega odbačena - izvijestilo je osječki ŽDO.
Osječko tužiteljstvo navodi kako je tijekom provođenja izvida ispitan Vojislav Stanimirović te veći broj svjedoka očevidaca inkriminiranih događaja, obavljen je uvid u spise kaznenih predmeta vođenih protiv počinitelja tih događaja, pribavljena je dokumentacija od Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu i srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine.
Podsjetimo, Vidović Krišto i Jurčević su kaznenom prijavom Stanimirovića teretili da je 2. svibnja 1991. u Borovu Selu aktivno sudjelovao u mučenju i ubijanju 12 hrvatskih policajaca, ranjenih u oružanom sukobu sa srpskim pobunjenicima, te da je u listopadu 1991. u Tovarniku sudjelovao u odvođenju ranjenog hrvatskog vojnika, koji je poslije ubijen.
Sumnjičili su ga i da je 20. studenoga 1991. nakon pada Vukovara sudjelovao u odvođenju ranjenika iz bolnice te da je 18. listopada 1991. u Lovasu sudjelovao u odvođenju mještana u minsko polje kako bi ga očistili od mina, nakon čega su pripadnici srpske paravojske u njih pucali i ubili 21, a ranili 14 osoba.
Inače, Karolina Vidović Krišto i Josip Jurčević su kaznenu prijavu protiv Stanimirovića osječkom ŽDO-u podnijeli u srpnju 2013., navodeći kako priloženi opis i mjesta počinjenja zločina te imena relevantnih svjedoka govore kako je riječ o osnovanim sumnjama da je riječ o najtežim povredama humanitarnog prava, odnosno ratnim zločinima.
Njih dvoje su tada, na konferenciji za novinare u Vukovaru, isticali kako je prema neslužbenim podacima abolirano oko 5000 ratnih zločina počinjenih u agresiji na Hrvatsku, iako ratni zločin nigdje na svijetu ne podliježe oprostu.
Predsjednika SDSS-a nekoliko su puta za ratne zločine na području Vukovara i Tovarnika sumnjičili i pojedini ratni stradalnici i udruge iz Domovinskog rata te je protiv njega podneseno nekoliko kaznenih prijava, što je Stanimirović u izjavama za medije nazivao medijskom hajkom protiv njega.
M.M.