Zbog stalnih napisa u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta i o ponovnom guranju, po Hrvatsku pogubnog, sporazuma Tuđman-Izetbegović, donosimo kratak sažetak činjenica o kojima smo više puta pisali u zadnjih nekoliko godina (svi članci su objedinjeni u Hrvatskom neretvanskom zborniku broj 6 iz 2014.) trudeći se osvijestiti potrebu o izgradnji Pelješkog mosta - za Hrvatsku iznimno važnog strateškog projekta.

Naime, spomenuti sporazum o granici na moru između Hrvatske i BiH iz 1999., prema kojemu bi vrh poluotoka Kleka te Veliki i Mali škoji pripadali Bosni i Hercegovini, je ustupanje hrvatskoga teritorija čime bi se promijenila hrvatska granica na moru te zauvijek izgubila cjelovitost Malostonskoga zaljeva. Tim se činom zapravo dovodi u pitanje izgradnja Pelješkog mosta, jer prema BiH karti iscrtanih granica, on bi bio u njezinim unutarnjim vodama.

Sporazum Tuđman-Izetbegović podmetnut je tada već bolesnom pokojnom Predsjedniku Tuđmanu, ali ga na sreću Hrvatski sabor nije nikada ratificirao, jer je u zadnji čas taj sramotni čin spriječen intervencijom dubrovačkih intelektualaca koji su svakom saborskom zastupniku dostavili knjigu „Hrvatska granica na Kleku“ (autori Stjepan Ćosić, Niko Kapetanić, Pero Ljubić i Nenad Vekarić), a u kojoj su sustavno obradili činjenice o granici na Kleku. Ratificiranje je ponovno aktualitzirano u mandatu SDP-ove Vlade koja je nametala prometno povezivanje hrvatskoga teritorija koridorom u zaleđu Neuma pa je takva prodaja hrvatskog teritorija tj. „otočića – dva kamena“ (cit. Zoran Milanović) trebala biti „plaća“ za koridor. Nakon ponovnog interveniranja s hrvatskog juga od te se je pogubne ideje odustalo.

Granica koja je između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske utvrđena prema Badinterovoj komisiji na dan 25. lipnja 1991., određena je prema povijesnom slijedu i identična je tzv. avnojevskim granicama. More Bosne i Hercegovine ima status „zatvorenogmora“ (lat. mare clausum), što znači da nema izlazak na otvoreno more. U takvim granicama sa zatvorenim morem Bosna i Hercegovina je okupirana od strane Austrije, anektirana 1908. ulazi u sastav Austrougarske monarhije, i takve granice su kao avnojevske postale relevantne. Zbog toga je zahtjev BiH za suverenim prolazom neodrživ. Područje mora koje se prostire na prilazu Neretvanskom kanalu, luci Ploče te Malostonskom zaljevu predstavlja hrvatske unutarnje morske vode jer se nalaze unutar polaznih crta, koje se protežu od krajnjeg zapadnog rta Korčule do obale otoka Hvara. Tako je definirano hrvatskim Pomorskim zakonikom 1994., a također ponovljeno donošenjem novog Pomorskog zakonika 2004. Ta rješenja su poznata i susjednoj državi BiH te njihovo dugogodišnje postupanje predstavlja suglasnost na takva riješenja.

Osim toga, subjekti iz susjedne države uživaju dodatna posebna prava “pristupa moru” u korištenju pogodnosti luke Ploče, a u skladu s priznatim statusom, kako je to već utvrđeno ratificiranim međunarodnim konvencijama i afirmirano u međunarodnim odnosima i transportnoj praksi.

Pregovaranje o izgradnji mosta s Bosnom i Hercegovinom je završeno, budući da je Vijeće ministara BiH još u prosincu 2006. stavilo svoj potpis na riješenje o gradnji mosta, kao i na sve studije, postavljajući gotovo nemoguće uvjete koji su poskupili izgradnju mosta. Time su rasprave o suglasnosti Bosne i Hercegovine za izgradnju mosta bespredmetne. Izgradnja mosta jedino može biti upitna ukoliko bi ratificirali sporazum iz 1999. kojom se hrvatski teritorij (vrh Kleka, Veliki i Mali škoji) predali Bosni i Hercegovini i time promijenili granice na moru. Na taj bi način vlast Bosne i Hercegovine širenjem morskog teritorija mogla provesti svoju namjeru izgradne luke u Neumu i oživotvoriti projekt nasipanja lučkog gata između Velikog i Malog škoja, izgradnjom 250 metara operativne obale, te projekt željezničke pruge. Time bi se zauvijek izgubila cjelovitost Malostonskoga zaljeva, što bi dovelo u pitanje njegov opstanak kao iznimno vrijednog ekološkog i gospodarskog područja Hrvatske.

 

Udruga Pelješki most

prof. dr. sc. Nenad Jasprica

dr. sc. Mirna Batistić

dr. sc. Vinicije Lupis