Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović boravila je u petak u Srbiji povodom inauguracije Aleksandra Vučića.

Na početku svog boravka sastala se u hrvatskom veleposlanstvu s predsjednikom Nacionalnog vijeća Hrvata Slavenom Bačićem, te s predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnikom u srbijanskom parlamentu Tomislavom Žigmanovom.

-Predstavnici hrvatske zajednice žele i dalje biti aktivni dio hrvatske vanjske politike kada su u pitanju odnosi sa Srbijom. Upozorit ćemo na najvažnije značajke svega onoga što određuje položaj hrvatske zajednice u Srbiji i izraziti očekivanja i nadu da im, u nastojanju da poboljšaju svoj položaj, Hrvatska u tome može pomoći - kazao je Žigmanov.

Uoči bilateralnog sastanka s Aleksandrom Vučićem,Grabar-Kitarović je poručila kako je došlo vrijeme da Srbija i Hrvatska naprave pozitivan iskorak u svojim međusobnim odnosima kako bi rješavali brojna otvorena bilateralna pitanja, ali i mnoga druge probleme među kojima su i zajednički izazovi sigurnosne ili bilo koje druge prirode.

-Iznimno je bitno da dvije zemlje u svojim odnosima budu pragmatične, kazala je i najavila da će tu poruku prenijeti svom domaćinu. Srbija i Hrvatska ne moraju biti prijatelji, ali imaju niz pitanja u kojima moraju biti suradnici. Kad je riječ o našim odnosima, ponovit ću ono što sam već rekla u Vukovaru -  ne trebamo jedni drugima glumiti prijateljstvo jer još će puno vode proći i Savom i Dunavom prije nego što budemo prijateljske države. Međutim, moramo biti pragmatični, rekla je hrvatska predsjednica, ocijenivši da je današnji susret s Vučićem prilika da se napravi korak naprijed.Ovo je prilika da napravimo taj iskorak - ne samo za poboljšanje odnosa na jugoistoku Europe. Mi moramo podvući crtu pod povijest i riješiti sve ono što je bolno - od humanitarnih pitanja nestalih, pitanja arhiva, tzv. univerzalne jurisdikcije, ali prije svega još jednom pragmatično gledati u sadašnjost i budućnost - istaknula je Grabar-Kitarović.

Osvrnula se i na položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

-Kad je riječ o položaju hrvatske manjine i ispunjavanju sporazuma o uzajamnoj zaštiti manjina iz 2004. godine tu još nije poštovano temeljno pravo hrvatske manjine da ima jednog zajamčenog zastupnika u Skupštini Srbije i zajamčene zastupnike na nižim razinama, rekla je hrvatska predsjednica.
Ona je podsjetila da srpska zajednica u Hrvatskoj ima tri zajamčena zastupnička mjesta u Saboru - bez obzira na broj osvojenih glasova, dok je u Srbiji predstavnik Hrvata u parlamentu kao član stranke, a ne kao predstavnik hrvatske zajednice - rekla je.

Nije propustila podsjetiti i na ispunjavanje kriterija za EU.

Najavila je da će RH i dalje pružati pomoć i potporu i Srbiji i svim zemljama regije koje želi vidjeti kao članice EU-a, ali će takođerustrajati i na ispunjavanju onih kriterija koje je i Hrvatska morala ispunitiprije nego što je postala članicom EU-a.Držim i da taj proces euroatlantskog pristupanja može pridonijeti rješavnju otvorenih pitanja (između Hrvatske i Srbije) kako bi se na ovom prostoru razvijali dobrosusjedski odnosi - rekla je Grabar-Kitarović.

Ocijenila je da ima previše ugroza s kojima se suočavamo i jedni i drugi.

-Mislim da zajednički moramo raditi, posebno naše službe, pa čak i oružane snage, kako bismo osigurali siguran i prosperitetan život u našim državama.Tu moramo puno surađivati, ali tu je i pitanje organiziranog kriminala između dviju država, krijumčarenje ljudi, droga i oružja i slično, kako nitko ne bi predstavljao prijetnju državnom poretku bilo kojoj od naših država - rekla je Grabar-Kitarović.

Aleksandar Vučić je dužnost predsjednika Srbije preuzeo još 31. svibnja, ali je svečanu inauguraciju odlučio održati 23. lipnja

Inauguraciji Aleksandra Vučića prisustvovalo je oko 5.000 gostiju i uzvanika iz zemlje i svijeta, diplomatskog zbora, predstavnika političkog i javnog života, a skup je ocijenjen kaonajveće okupljanje stranih dužnosnika u Srbiji u posljednja gotovo četiri desetljeća.

M.M.