Predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom prvom govoru pred Općom skupštinom UN-a izjavio je da je Hrvatska  morala izaći iz kompromitirane arbitraže o granici sa Slovenijom i upozorio da takvo nepoštivanje međunarodnog prava obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

-Hrvatska ne prihvaća presudu ad hoc arbitraže o granici jer su slovenski dužnosnici nezakonito komunicirali sa sucima i umetali dokumente na temelju kojih je sud u Den Haagu donio presudu prije dva mjeseca. Slovenija, pak, ustraje na primjeni arbitražne presude i odbija ponudu Zagreba da spor iznova riješe bilateralnim pregovorima. Kompromitacija nepristranosti ili neovisnosti međunarodnih arbitraža i sudova, kao što je bio slučaj u arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije, čini njihove odluke pravno nevažećima i nije Hrvatskoj ostavila drugog izbora osim da se povuče iz arbitražnog procesa. Smatramo da ovaj primjer nepoštivanja vladavine prava obeshrabruje države da sporove rješavaju pred nekom trećom stranom - rekao je Plenković. 

Osvrnuo se i na aktualne svjetske probleme, poput krize na Korejskom poluotoku, sukoba na istoku Ukrajine, Pariškog klimatskog sporazuma i migracija.

-Jedna od najuspješnijih mirovnih misija UN-a bio je UNTAES u istočnoj Slavojini koja je završila u siječnju 1998. mirnom reintegracijom teritorija pod okupacijom bivše JNA i lokalnih Srba. Stavljamo na raspolaganje to jedinstveno znanje i iskustvo koje može poslužiti kao pomoć u naporima međunarodne zajednice u sličnim situacijama, kao što je primjena sporazuma iz Minska u Ukrajini s kojim postoje brojne sličnosti - rekao je Plenković.

Nuklearne i raketne testove Sjeverne Koreje nazvao je izravnom prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti. 

-Pozivamo sjevernokorejske vlasti da prekinu s razvojem i testiranjem nuklearnog oružja i ispune svoje obveze prema međunarodnom pravu i rezolucijama UN-a - istaknuo je Plenković.

Podupro je Pariški klimatski sporazum, kamen spoticanja između većine potpisnica i SAD-a koji je najavio povlačenje iz tog globalnog pakta za borbu protiv klimatskih promjena. 

-Posljednjih mjeseci, nažalost, moja zemlja nije bila pošteđena šumskih požara i poplava...Ta zabrinjavajuća upozorenja poziv su na akciju, bez odgađanja - istaknuo je Plenković.

Skrenuo je pozornost međunarodne javnosti na BiH, nefunkcionalnu državu u kojoj od završetka rata 1995. tinjaju međunacionalni i socijalni problemi. 

-Vjerujemo u izgradnju snažnih društava u našoj regiji, kako bi se s dugotrajnih kriza prešlo na politički dijalog i aktivni angažman. To je osobito važno u susjednoj BiH, gdje je ispravna primjena ustavne jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, Bošjnaka, Srba i Hrvata, preduvjet za punu funkcionalnost i stabilnost države - istaknuo je. 

Podsjetio je da je Hrvatska bila na putu golemog migrantskog vala 2015., pri čemu se vodila načelom  ljudi na prvom mjestu.

-Hrvatska zajedno s partnerima radi na zaustavljanju ilegalnih dolazaka ljudi, posebno istočnomediteranskom-balkanskom rutom, istovremeno konkretno pomažući zemljama iz kojih dolaze kako bi se riješili uzroci migracija - rekao je.

Dotaknuo se i aktualne domaće teme, obrazovne reforme, istićući da je reforma nužna za ostvarenje održivog razvoja i zapošljavanja mladih. 

-Zajednički nam je zadatak prilagoditi naše obrazovne sustave kako bi stvorili buduće odgovorne građane i zadovoljili stvarne potrebe naših tržišta rada - istaknuo je.

Istaknuo je čvrstu predanost Hrvatske multilateralizmu, ali je pozvao na reformu Vijeća sigurnosti UN-a i povećanje broja stalnih i nestalnih članica tog najvažnijeg tijela Svjetske organizacije. 

-Od ključne je važnosti da to članstvo, i stalno i nestalno, bude regionalno uravnoteženo i da bolje odražava svijet 70 godina nakon osnivanja organizacije - zaključio je Plenković.

M.M.