NATO i američka diplomacija zabrinuti su zbog srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu, koji doživljavaju kao neprihvatljivo vojno prisustvo nedaleko od osjetljivih granica NATO-a, piše Deutsche Welle.

Ta zabrinutost kulminirala je sredinom prošle godine, kada je pomoćnik zamjenika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Hoyt Brian Yee, zadužen i za jugoistočnu Europu, u Kongresu izjavio da Sjedinjene Države nisu toliko zabrinute što ruska baza nadomak Kosova predstavlja danas, ali jesu „što bi ona mogla postati" sutra, ako Rusija dobije ono što traži od Srbije – neku vrstu specijalnog, zaštićenog statusa, uključujući i diplomatski imunitet za svoje osoblje u Nišu.

Daniel Serwer, profesor na vašingtonskoj Visokoj školi za vanjsku politiku „Johns Hopkins", ocjenjuje za DW da ruski Centar na samoj granici NATO-a (Bugarska) nije beznačajan, jer, dodaje, Srbija se izjasnila za europsku budućnost. U Washingtonu se često mogu čuti prigovori kako Rusi „nemaju dobre namjere" kada je riječ o europskom putu država jugoistoka Europe i da nastoje poremetiti taj sveprisutni EU-trend.

Komentirajući naoružavanje Srbije ruskim zrakoplovima tipa Mig-29, Serwer ukazuje da američku zabrinutost „prije svega izaziva humanitarni centar".

-Ruski Migovi poklonjeni vojsci Srbije su manje važni, i to ne samo zato što su zastarjeli i neupotrebljivi. Pravo pitanje tiče se političkog i sigurnosnog saveza, a ne nekoliko komada (vojne) opreme. Članice Europske unije ne ugošćuju ruske baze, a ova u Nišu sasvim sigurno ima dvojnu upotrebu (vojnu i civilnu). Volio bih da živimo u svijetu gdje to ne bi bio problem, ali s Putinom na vlasti i s Rusijom koja izaziva Europu u više različitih arena – to je veliki problem - rekao je Serwer za DW.

Ocijenjuje da pitanje rusko-srpskog Centra u Nišu može Srbiju diskvalificirati kao kandidata za članstvo u EU.

-Ali pitanje Centra u Nišu neće tako lako biti skinuto s dnevnog reda u Washingtonu. To Srbiju može čak i diskvalificirati kao kandidata za članstvo u EU - zaključuje Serwer.

Obrazlažući ulogu Rusije u jugoistočnoj Europi, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, pak, ocjenjuje da se Rusiju „okrivljuje svuda", a što se Srbije tiče, „nju (Srbiju) se okrivljuje za sve što se događa na Balkanu".

-Evo, Crna Gora je (tek) sada prestala spominjati ruski trag u događajima oko kojih su bili toliko verbalno zabrinuti. Ipak, vjerujem da će doći do otrežnjenja - rekao je Lavrov ne nudeći više detalja o pokušajima državnog udara u Podgorici u kojima su već utvrđene i neke sudske činjenice.

 

M.M.