Puna tri i pol sata proveli su u subotu, u Kremlju, njemačka kancelarka Angela Merkel (CDU) i predsjednik Rusije Vladimir Putin u subotu prije nego što su se pojavili pred novinarima. Prvo na dijalogu, a zatim na zajedničkom radnom ručku, javlja Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Kancelarka Merkel je u pratnji ministra vanjskih poslova Heika Maasa (SPD) odletjela u Moskvu s izaslanstvom od oko dvadesetak ljudi. Posjeta je bila planirana prije nego što su Sjedinjene Države likvidirale iračkog generala Soleimanija početkom ovog mjeseca, tako da ovo nije bio spontani sastanak na kome se razgovaralo o najnovijoj eskalaciji na Bliskom istoku.

Merkel se obvezala pozabaviti temom iranskog priznanja o "slučajnom" rušenju ukrajinskog putničkog zrakoplova, kada je život izgubilo 176 osoba. 

Putin nije uopće komentirao rušenje zrakoplova ili lansiranje ruskih protivavionskih raketa tipa "Tor-M1" . No, komentirao je nuklearni sporazum s "iranskim partnerima", koji su najavili obustavu svojih "dobrovoljnih obveza", ali bili su spremni vratiti "potpuno poštivanje" sporazuma. 

Rusija i Njemačka zalažu se za "realizaciju zajedničkog plana". Kancelarka Merkel se složila i navela pozicioniranje sporazuma kao primjer područja u kojem je Rusija imala zajedničko stajalište. 

-Uvijek je bolje razgovarati jedni s drugima, nego jedni o drugima, istaknula je.

Kancelarka Merkel je istaknula da će plinovod Sjeverni tok 2 zaobići Ukrajinu kao tranzitnu zemlju, čiji su dovršetak za sada otežale nove američke sankcije.

-Ne smatramo „ekstrateritorijalne sankcije“, prema kojima je švicarska tvrtka Allseas uklonila svoje posebne brodove za polaganje cijevi, „ispravnim“, istaknula je.

Putin je rekao da bi cjevovod ukupne dužine oko 2500 kilometara, od čega je neizgrađeno još oko 160 kilometara, mogao biti završen do kraja ove ili u prvom tromjesečju sljedeće godine. 

Merkel i Putin pohvalili su primirje u Libiji najavljeno ovog tjedna u Istanbulu zajedno s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. 

-To bi "trebao biti prvi korak", rekla je Merkel i najavila razgovore o Libiji u Berlinu. 

-Gospodin Sarradsch i gospodin Haftar također bi trebali biti uključeni u to, rekla je Merkel, aludirajući na na šefa libijskog "Nacionalnog sporazuma", Fayeza Sarradscha i njegovog najvažnijeg protivnika, istočno libijskog vođu Chalifa Haftara koji od travnja prošle godine pokušava zauzeti Tripoli. 

Haftar može računati na pomoć ruskih plaćenika iz kompanije "Wagner", što se pripisuje Putinovom suradniku Jevgeniju Prigošinu, koji se  obogatio radeći za ruske vrtiće, škole i vojne objekte, a već je i sudjelovao u razgovorima tijekom jednog posjeta Chalifa Haftara Moskvi.

Na pitanje o ruskim plaćenicima u Libiji, čiji je broj prema Erdoganu veći od 2.000, Putin je rekao ako "ruski državljani" budu u Libiji, oni ne predstavljaju interese države i ne primaju novac od ruske vlade.

 Merkel je izjavila da je važno onemogućiti "previše zemalja izvana" da utječu na razvoj događaja Libiji.

Također s obzirom na građansku ratom razorenu Siriju, na čiji razvoj sve manje zemalja utječe,Merkel je pronašla samo riječi hvale za angažman Rusije, Irana i sirijskog režima.

Pozadina je belgijsko-njemački kompromisni prijedlog koji je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo. Zamišljen je da služi ljudima na sjeveru Sirije, gdje ukupno četiri milijuna ljudi ovisi o humanitarnoj pomoći. Prema UN-u, oko 2,7 milijuna tih ljudi živi u pobunjeničkoj provinciji Idlib. Rusija i Assadov režim nedavno su tamo proširili svoje zajedničke napade.

Rusija i Kina onemogućile su u Vijeću sigurnosti produljenje prethodnog aranžmana pomoći. Sporazum vrijedi do 10. srpnja i predviđa da se dva prijelaza na granici s Turskom mogu koristiti za humanitarnu pomoć. Zbog ograničenja, predstavnici Velike Britanije i Sjedinjenih Država optužili su Ujedinjene narode da su politizirali ovo pitanje.

Merkel je ponavljala formulu da u Siriji "nema vojnog rješenja", već samo pregovaračko rješenje. 

- Neko vrijeme možete nešto učiniti vojnim putem. Postojat će samo političko rješenje, istaknula je.

To je svojevrsna poruka Putinu čija se vanjska politika posljednjih godina uglavnom temelji na vojsci, pobunjeničkim milicijama i plaćenicima koji stvaraju uvjete u kojima se politički pregovori više ne mogu primijeniti, piše njemački FAZ.

 

M.M.

Share
0