Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina zainteresirani su za američki plin i razvoj infrastrukture koja bi omogućila njegovu opskrbu. Međutim, planovi za dovođenje američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) na Zapadni Balkan, pogotovo u BiH, izazvali su "zabrinutost" u Bruxellesu, bez obzira što im EU to ne može ili ne želi osigurati, piše Politico.

Dok te zemlje plin vide kao potrebno prijelazno gorivo dok smanjuju ovisnost o ruskim energentima i ugljenu kako bi se približili ispunjavanju uvjeta za članstvo, europski dužnosnici upozoravaju da bi nova infrastruktura mogla dugoročno povećati ovisnost o američkim fosilnim gorivima. Posebno im je sporan projekt plinovoda u Bosni i Hercegovini kojim bi se plin dopremao s Krka.

Bruxelles je izrazio zabrinutost zbog transparentnosti projekta, ali i mogućeg utjecaja na europski put BiH. András Hujber iz Europske komisije rekao je da bi dovođenje plina u regiju moglo biti suprotno ciljevima dekarbonizacije koje zemlje kandidatkinje moraju provoditi na putu prema članstvu u EU-u. Kazao je da bi takvi sporazumi mogli otići dalje od cilja zamjene ruskih zaliha te "pridonijeti karbonizaciji regije. Ne bismo trebali dovoditi plin na tržišta koja ga nemaju", dodao je.

Naime, Europska unija postavila je stroge ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova na nultu razinu do 2050. godine te povećanje udjela obnovljivih izvora energije, čega bi se morale pridržavati i nove članice. Američki plinski sektor, međutim, koristi ubrzani odmak EU-a od ruskog plina kako bi stvorio energetsku dominaciju. Dužnosnici EU-a su upozorili da bi sporazum Washingtona i Bosne i Hercegovine o razvoju plinovoda kojim bi se plin dopremao s Krka mogao ugroziti kandidaturu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU-u.

"Naš veleposlanik poslao je pisma i ukazao na probleme koje potencijalno vidimo u vezi s ovim projektom", rekao je Hujber u utorak. Dodao je da Komisija planira "na odgovarajući način nastaviti postupanje po tom pitanju", ne precizirajući kakve bi se mjere mogle poduzeti. Potez Sarajeva izazvao je zabrinutost i u vodstvu Energy Communityja, inicijative pod vodstvom EU-a koja pomaže zemljama koje žele pristupiti Uniji, među kojima su Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo, ali i Srbija, Gruzija, Moldavija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, da svoja pravila usklade s europskima.

Taj bi proces mogao biti doveden u pitanje zbog sve većeg američkog angažmana u regiji. "To je naša poruka Bosni i Hercegovini", rekao je Artur Lorkowski, direktor Energy Communityja, u razgovoru na marginama skupa u Beču. "Ne želimo da Bosna i Hercegovina bude iznimka ili da nekome omogući povlašten pristup tržištu. To treba izbjeći jer ne bi bilo u skladu sa zakonodavstvom EU-a", rekao je zbog angažmana tvrtke AAFS, koju vode bliski suradnici američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Glasnogovornik američkog Ministarstva energetike nije izravno odgovorio na pitanja o transparentnosti potencijalnih sporazuma niti o riziku dugoročnog vezivanja regije uz LNG. Poručio je, međutim, da će američki angažman "poticati stabilnost u regiji, smanjiti cijene energije te ojačati trgovinu i prosperitet". 

Unatoč kritikama europskih dužnosnika, predstavnici balkanskih zemalja na skupu u utorak tvrdili su da su potencijalni sporazumi sa SAD-om nužni za usklađivanje s europskom zelenom tranzicijom. Ona će, prema njihovim riječima, zahtijevati znatne količine plina kako bi se osigurala pouzdana osnovna proizvodnja električne energije u trenucima kada nestabilniji obnovljivi izvori ne mogu osigurati dovoljne količine energije, kao i tijekom postupnog napuštanja ugljena.

Zaključak je da zemlje Zapadnog Balkana koje žele pristupiti EU-u očajnički traže alternativne izvore energije koje im Unija ne može ili ne želi sama osigurati. EU proizvodi vrlo male količine plina, odbija financirati novu plinsku infrastrukturu u regiji i, ironično, i sama postaje sve ovisnija o američkom LNG-u, piše Politico.

M.M.

Share
0