Knjigozori

Knjigozori Miljenka Stojića: Od Tuđmana do nas

ljudi-i-vrijemeZvonimir Čilić, Ljudi i vrijeme, HKD Napredak – Matica hrvatska, Vitez – Mostar, 2016.

Nalaziš se u Srednjoj Bosni. Domovinski je rat. Uvjeren si da će uspješno završiti za tvoj narod, ali uvijek postoji ono »ali«. Krvava je to igra u kojoj i kao pobjednik možeš biti poraženi, ovisno o namjerama i snalažljivosti zakulisnih središta moći. No, unatoč svemu tomu pišeš bez dlake na jeziku, iznosiš bilo svoga puka, a ono je tako domoljubno.

Ovakvog sam Zvonimira Čilića prepoznao dok sam u ta vremena, a i kasnije, čitao njegove tekstove. Uvijek mi je bio pozitivno čudan. S jedne strane profesionalan, s druge domoljuban. Nažalost i dalje rijetka pojava u našem novinarstvu. Obično nedostaje jedno od toga dvoga.

Predstavljanje knjige “Mit o Krleži” autorice Sanje Nikčević

U zgradi i organizaciji Matice Hrvatske u Zagrebu, 28. prosinca mjeseca 2016. godine održano je predstavljanje knjige “Mit o Krleži” profesorice Sanje Nikčević. Prema riječima same autorice, knjiga je nastala kao odgovor na medijsku propagandu vođenu od strane malobrojnih ideoloških komesara koji cijelo vrijeme tvrde da je Miroslav Krleža zapostavljen u kulturnom i javnom životu Hrvata, napose 90-ih godina kad su “Krležu gotovo zabranili”.

Knjigozori Miljenka Stojića: Gdje smo?

mucenistvo-i-mucenicki-tragoviMile Bogović (glavni urednik), Mučeništvo i mučenički tragovi kroz hrvatsku prošlost, Glas Koncila, 2015.

Kada bi nas neki tuđinac slušao sa strane, zaključio bi da smo uistinu imali tešku, mučeničku prošlost. A kada bi to nastojao pronaći negdje zabilježeno i potkrijepljeno činjenicama, ne bi bio tako uvjeren. Što je onda zapravo istina?

Važna je ovo točka razmišljanja utkana u temelje djela pred nama. Za njega je zacijelo najzaslužniji biskup dr. don Mile Bogović. Kao povjesničar znao je što se zapravo događalo i to je nastojao iznijeti na vidjelo. Poslužio se pritom Komisijom HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Najprije su 2012. priredili znanstveni skup Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine. Ništa logičnije nego da nakon toga zahvate od samoga početka naše samobitnosti. Oba su skupa ispunila svoju svrhu, iako su mediji elite to kroz čitavo ovo vrijeme nastojali prekriti koprenom zaborava.

Knjigozori Miljenka Stojića: Tko će koga

katolicka-crkva-u-bihMiroslav Akmadža, Katolička Crkva u BiH i komunistički režim, II., Lektira – Hrvatski institut za povijest, Kostrena – Slavonski Brod, 2016.

Jugokomunisti su pri kraju Drugog svjetskog rata i u poraću izuzetno marljivo, između ostaloga, proganjali i ubijali one koji su se priznavali vjernicima. Trajalo je to sve do 1966. kada dolazi do potpisivanja protokola i normalizacije odnosa između SFRJ i Vatikana. Partijsko članstvo ostalo je zbunjeno. No, bila je to povijesna neminovnost. Vatikan je ovim protokolom htio postaviti polaznu točku za uspostavu sličnih odnosa s drugim socijalističkim državama u Europi, a Tito i njegovi htjeli su zadobiti veći ugled u svijetu, posebice na polju mirotvornih napora, kao što je navodno bio pokret nesvrstanih.

Knjigozori Miljenka Stojića: Bilo puka

pecat-istineIva Margeta, Pečat istine, Vlastita naklada, Mostar, 2016.

O Drugom svjetskom ratu i poraću na hrvatskom ozemlju napisani su ne tomovi i tomovi, već tone i tone knjiga različitog žanra. Znamo li onda konačno istinu o svemu tomu? Očito ne znamo, jer da je tako ova baka ne bi se bavila spisateljstvom nego svojim unucima. Međutim, dojadilo joj je slušati laži okolo, a ona je bila u središtu istine. I zbog toga je davno progovorila, davno počela pisati, sada je samo sve to objelodanjeno. A što je to što nam prenosi ovaj glas iz puka?