Velika dvorana hotela Brotnjo u Čitluku i ove godine bila je dupke ispunjena na predstavljanju novog romana Od Franje do Franje istknute književnice Anite Martinac, na kojem su brojni posjetitelji doista mogli uživati u izvanrednom kulturnom događaju.

Susan Abulhawa, Svitanja u Jeninu, Iris Illyrica, Zagreb, 2017.

Kad su naši pretci izlazili iz Egipta... Kad su naši pretci dolazili iz... Ovako nekako uobičajeno počinju priče židovskog i palestinskog naroda. A misle na jednu te istu zemlju. Čija je na kraju?

Susan Abulhawa ovim je djelom podigla spomenik patnji svoga naroda. Živjeli su u Palestini pod engleskom upravom. Došla je 1948. i sve se preokrenulo. Proglašen je Izrael, nemir se uselio među masline. Obitelj Abulhija istjerana je iz Ein Hoda i zatvorena u izbjeglički kamp Jenin.

Prvo predstavljanje romana Od Franje do Franje, autorice Anite Martinac, dogodit će se u petak 15.rujna s početkom od 20,00 sati u Hotelu Brotnjo Čitluk, u programu povodom obilježavanja 62. Turističko kulturno-gospodarske manifestacije Dani berbe grožđa – Brotnjo 2017. koji organizira Ogranak Matice hrvatske Čitluk. Roman će predstaviti Hloverka Novak Srzić , prof. dr. sc. Antun Lučić, prof. Željko Primorac, prof. Andrija Stojić i sama autorica.

Knjiga saborskoga zastupnika i bivšeg čelnog čovjeka HIS-a Miroslava Tuđmana (HDZ) "Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića" u kojoj su na osnovu brojnih izvornih dokumenata analizirani motivi i vrijednosti političke filozofije bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) te strateški ciljevi kojima je težio predstavljena je u četvrtak u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. 

Nikola Đuretić, Posljednja predaja, Naklada Đuretić, Zagreb, 2016.

Valjda smo zadobili slobodu u ovom zadnjem ratu, Domovinskom. Valjda. Martin Jesenski tako misli, a misli i njegov sin. No, stvarnost izgleda da je drukčija.

Žestok je ovo roman. Zasijeca u srž našega postojanja na našem ozemlju za koje bi neki drugi htjeli da je njihovo. Žanrovski u formi krimića, ali onog s domoljubnim nabojem, slijedi uhodane staze svoga autora Đuretića. Dom je u pitanju, onaj za koga bismo trebali biti spremni.

Na uočnicu blagdana sv. Majke Terezije, u samostanu sestara Misionarki Ljubavi u Zagrebu u ponedjeljak, 4. rujna predstavljena je knjiga Paula A. Wrighta, dr. med., „Recept Majke Terezije. Kako pronaći sreću i mir u služenju?". Knjigu u izdanju Stella Maris na hrvatski jezik preveo Ivan Peček, a fotografije sv. Majke Terezije snimila je Zlata Vucelić.

Veličina pisca, posebno dječjeg, nije u uzdizanju nad svijetom nego u prisnosti s čitateljem. Nadahnuće i poriv koji izbijaju iz nutrine najbolje je oslikati riječima u kojima se ogleda sam čitatelj. Takvu još jednu uspješnicu, Cvrk-cvrk, napisao je Miljenko Stojić, autor brojnih zbirki pjesništva, kratkih priča, kolumni, knjigozora, prijevoda i, razumije se, knjiga za djecu.

Knjiga dr. Miroslava Tuđmana 'Druga strana Rubikona. Politička strategija Alije Izetbegovića' bit će predstavljena 7. rujna (četvrtak) u Dvorani 'Vjenac', Kaptol 29a, s početkom u 19 sati.

Ivan Aralica, Anastazija, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

Prohujao je jugokomunizam, ali nisu prohujali jugokomunisti. Svjestan svega Aralica nastavlja esejističku raščlambu toga pogubnog mentaliteta. Zna da ne će biti dobro hrvatskom društvu dok taj mentalitet ne iščezne iz njegove sredine.

Roman Anastazija koncipirao je bez nekih velikih zapleta radnje kako je uobičajeno u romanima. Međutim, ovdje se zapleti zapravo stvaraju u svijesti dvaju glavnih likova, Anastazije i Pavla Crnka. Ona predstavlja Partiju na fakultetu, a njemu je samo do stručnosti i primjerenog radnog mjesta. Sudar je bio neminovan. Prethodi mu pokušaj i jednoga i drugoga da pridobije toga svoga protivnika.

Enerika Bijač, Za križem, DHK, Koprivnica, 2015.

Da bismo ispjevali neku pjesmu, potrebno je puno toga osjećati. Nezgodno je kada se radi o nečemu ili nekomu što nam je suviše blizu. Tada se lako klizne u subjektivnost, u osjećajnost.

Nasreću Enerika je Bijač izbjegla tu zamku. Izgubila je dragog unuka Luku i odlučila mu se za ono što joj je i što im je svima podario odužiti pjesmom. Vjerojatno je u početku mislila jednom-dvije, ali je na kraju ispala čitava zbirka. Nazvala je sve te pjesme molitvama za Luku. Postupila je poput Marije pod križem. Jest joj bilo teško, ali znala je da tako jednostavno mora biti. I nije očajavala, već je duboko vjerovala.