Knjigozori

Knjigozori Miljenka Stojića: U praskozorje slobode

AA. VV., fra (don) Franjo Milićević, FRAM-ZIRAL, Mostar, 2016.

fra-franjo-milicevicImali smo i imat ćemo uvijek velikih ljudi. Jedan među njima svakako je fra (don) Franjo Milićević. Unio je u Hercegovinu tiskarstvo, odnosno jačao je njezin katolički i hrvatski duh. Zbog toga je potpuno pogođeno da se je u Mostaru 27. studenoga 2015. u povodu fra (don) Franjine 180. obljetnice rođenja, pod vodstvom fra Ivana Ševe, održao međunarodni znanstveni simpozij. Taj događaj zorno je pokazao da uvijek treba biti uz svoj narod te sudjelovati u njegovu preporađanju kad je to potrebno.

U Omišu predstavljena knjiga Jakoslava Davida Rojnice

Knjiga “Ja sam 6387” autora Jakoslava Davida Rojnice, iz Ciste Velike, čovjeka koji je na Golom otoku bio “tek broj” 6387, predstavljena je, u četvrtak, 5. listopada, u prepunoj Gradskoj knjižnici u Omišu, u organizaciji Željka Gojsalića, Udruge Hvidra Omiš, Zlatana Bašića, Udruge veterana 114 brigade HV, Udruge hrvatskog domobrana Omiš, s predsjednikom Antom Klarićem, preživjelim s Križnog puta i Centra za kulturu Omiš.

Knjigozori Miljenka Stojića: Bilizi

kalez-koji-vristifra Vendelin Karačić, Kalež koji vrišti, FRAM-ZIRAL, Mostar, 2017.

Nekada je Široki Brijeg bio širok prostornom prazninom. Na mjestu gdje je nikao samostan i crkva nalazilo se groblje (šamatorje), a po okolnim brdima siromašne seoske kućice. Jedino su i fratri i narod bili bogati duhom. Nakon što od Mehmed age Kurta iz Mostara bi kupljeno mjesto za stanište fratara koji su odselili iz Kreševa, sve se promijeni. Rascvjeta se samostan kao grad na gori, rascvjeta se grad Široki Brijeg u njegovu podnožju. I jedan i drugi imali su svoju povijest, ali uvijek povezanu zajedno. To neprestano odjekuje u srcima fratara i pučanstva.

U Splitu predstavljena knjiga Arheologija sinjskoga polja

Knjiga Arheologija sinjskoga polja Ante Miloševića objavljena u nakladi MHAS Split, predstavljena je, u četvrtak, 8. rujna, u sklopu 29. Knjige Mediterana, u HAZU u Splitu. O knjizi su govorili Ivan Basić, Blagoje Govedarica, Mladen Ančić, Nikola Jakšić i autor, a programom je modelirao domaćin Bratislav Lučin.

Knjigozori Miljenka Stojića: Ni oni se nisu dali

sarajevska-deklaracijaMile Pešorda, Sarajevska deklaracija o hrvatskome jeziku 1971., Istarski ogranak DHK, Pula, 2016.

U ona huda jugoslavenska vremena u Zagrebu su se usudili oglasiti Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Bilo je to 17. ožujka 1967., nedugo nakon što je pao Ranković i njegova klika. Kasnije su neki povukli potpis s toga dokumenta. Do Sarajeva je to gibanje stiglo malo kasnije, ali je ipak stiglo. Pojavila se Sarajevska deklaracija o hrvatskome jeziku 28. siječnja 1971. Potpisnici: Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Stanislav Bašić. Pritisak je bio ogroman, međutim dotični svoga potpisa nisu povukli unatoč tomu što je prohujalo Hrvatsko proljeće i ponovno nastupila jugoslavenska zima.

Predstavljena knjiga „Dostojan vojnik Jelačića Bana: Autobiografski zapis Dalmatinskog namjesnika Gabrijela Rodića“

U sklopu 29. Knjige Mediterana, u ponedjeljak, 25. rujna u HAZU Split predstavljena je knjiga „Dostojan vojnik Jelačića Bana: Autobiografski zapis Dalmatinskog namjesnika Gabrijela Rodića“ Marka Trogrlića, profesora na katedri za novovjekovnu i suvremenu povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Knjiga je objavljena u nakladi Leykam international iz Zagreba i Odjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Knjigu su predstavili prof. Josip Vrandečić, prof. Edi Miloš i sam autor. Program je vodio prof. Ivan Bošković.