Knjigozori

Knjigozori Miljenka Stojića: Sličice duše

zdral-od-papiraNikola Đuretić, Ždral od papira, Naklada Đuretić, Zagreb, 2014.

Žurimo kroz ovaj život, pred našim se očima događaju velika djela, ali mi to ne vidimo. Ugođeni smo na nešto veliko, spektakularno. Ipak, nisu svi takvi.

Nikola Đuretić haiku pjesničkim izrazom zaustavlja naše životne sličice poput filmske vrpce i dočarava nam trenutke koje smo propustili. Oni su tako jednostavni i tako puni ljepote, one istinske.

Knjigozori Miljenka Stojića: Putovanje

ozujski-zapisiAndrija Vučemil, Ožujski zapisi, Rinaz, Rijeka, 2014.

Kad godine nadođu, možemo baciti pero u trnje ili nastaviti pisati kao što to čini Andrija Vučemil. Kako je teklo vrijeme/ a nije proteklo/ tako sam se i ja mijenjao/ ali nisam se protočio/ u onaj konačni oblik/ koji sve uobličava... (4.) Točno, uvijek se ima što reći, ako želimo, posebno kad nam je Bog dao dar lijepog izražavanja. Jednoga dana znat ćemo zbog čega je to učinio. Bit će to dan kad ćemo se uobličiti u njega, budemo li na pravi način išli ovozemaljskim prašnjavim stazama.

Knjigozori Miljenka Stojića: Ima li ga?

posljednjiAnita Martinac, Posljednji, Matica hrvatska, Čitluk – Vinkovci, 2016.

Polazio je u vojsku, hrvatsku vojsku. Šimun Marić, jedan od onih koje su pozvali u proljeće 1945. Osjećalo se da se rat bliži svome kraju i da bi sve moglo krenuti krivim putem. Ali Šimun ne dvoji, jer domovina zove, bez obzira što je tek pred godinom punoljetnosti. Brat mu je Andrija već tamo i veseli se susretu. Roditelji ga ne zaustavljaju, samo ga svjetuju da kako cijeni svoj život tako treba cijeniti i tuđi. I otišao je Šimun i skupina mladića s Goranaca na svoj ratni put. »Za dom«, viknuo je netko, a oni su uskliknuli »Spremni«. Ni djevojaka još nisu imali da za njima potrče ili suzu puste, zaključuje ovaj uvodni dio Anita Martinac.

Pogled kroz ključanicu

Što može neupućen čovjek pomisliti kada čuje da će netko predstaviti knjigu nekoga haaškog uznika? Pogotovo ako je književno iskustvo toga čovjeka začeto Gospinim plačem fra Anđela Nuića, a dočeto Razgovorom ugodnim fra Andrije Kačića Miošića?

Knjigozori Miljenka Stojića: U vrtlogu vremena

o-starini-i-sudbiniZdravko Kordić, O starini i sudbini, Općina Grude – Naklada Vlado Vladić, Grude – Zagreb, 2014.

Zdravko Kordić napisao je ovu knjigu zagledan u onu tragičnu nit koja se proteže kroz čitavu našu povijest. Trali su nas i taru nas, ali treba živjeti. Spoznaje to u svom osobnom životu, kako prije Domovinskog rata tako i poslije.

Moramo imati ovo u vidu jer inače ne ćemo znati kako započeti s čitanjem ovoga djela. Donesene su tu različite stvari, i po obliku i po sadržaju. Pisac se hrve i s poviješću i sa životom, ali i s književnim djelima svojih kolega. A nađe se tu i polemika. Jesmo li svi zajedno na pravom tragu ili taj trag ide nekamo u maglu?

Knjige autora Mile Prpe na Internetu

HRVATSKI MORALNI KODEX (Codex moralis croaticum) unikatno remek-djelo svenacionalnog hrvatskog značaja autora Mile Prpe dostupno na Internetu. Tom knjigom smo postali prvi narod na svijetu koji ima svoj codex moralis.

Knjigozori Miljenka Stojića: Pogled

omertaNevenka Nekić, Omerta, Naklada Đuretić, Zagreb, 2014.

Domovinski rat vodile su tri strane: Velikosrbi, Međunarodna zajednica i Hrvati. Napadnuti su bili, zna se, ovi posljednji. Tako smo mi mislili i tako je stvarno bilo, ali prikaz je počesto izgledao drukčiji.

U ovom romanu Nevenka Nekić ispisuje naše muke i dvojbe iz devedesetih godina koje su se produžile sve do današnjih dana. Ne mrzi, samo nastoji prodrijeti u srž istine koja je obvijena velom vjere. Napadači je nemaju, napadnuti se njome brane, a oni sa strane dvoje postoji li ona uopće i treba li nam.

Knjigozori Miljenka Stojića: Blatnjavi su naši puti

kostino-pismoMiroslav Međimorec, Kostino pismo, AGM, Zagreb, 2014.

On je proslavljeni redatelj i pisac. Naizgled čovjek kojemu je žlica upala u med. Ali nažalost nije tako. Namučio se doći do svega toga. Dvije su mu stvari označile život: režiranje »Svrhe od slobode« na Dubrovačkim igrama 1971. i odlazak u Domovinski rat 1991. Iako mu je predstava doživjela sjajan uspjeh, kazališna vrata bila su mu zalupljena pred nosom. Živnuo jugokomunizam i poklopio ga svojom težinom. Domovinski rat učinio ga je visokim časnikom HV-a, djelatnikom HIS-a, veleposlanikom... Međutim, ponovno su ga se dočepali neojugokomunisti i izbacili naizgled van. Sada je u mirovini, ali se ne predaje, unatoč blatnjavosti puta kojim čovjek treba ići.