Šimun Šito Ćorić, Izgleda, drugog puta nije bilo, Glas Koncila, Zagreb, 2015.

Već i ptice na grani znaju da živimo u tzv. globaliziranom svijetu. I kako je krenulo bit će ga još više. Ratovi ustrajno odrađuju svoje, bukte na sve strane. Kad se primire, trebao bi iz te vatre iskočiti novi svjetski poredak, nadaju se oni koji povlače konce iz sjene. Eh, ti ratovi. I danas kao i onda kad je živio junak iz ovoga našega romana.

Samir Khalil Samir, Islam na Zapadu, Veritas, Zagreb, 2015.

Valovi arapskih izbjeglica, većinom muslimana, zapljuskuju obale Zapada. Jedni bi im širom rastvorili vrata, drugi traže malo više opreznosti, pitajući se usput zbog čega ne odlaze u bogate arapske zemlje, među svoje. Bilo kako bilo, islam je među nama, ali ne samo od ovih zadnjih dana. I sa svim tim skopčan je pojam terorizma. Pisac otvoreno, ali s poštovanjem, prilazi ovim temama i uvodi nas u zanimljiv način razmišljanja i postupanja.

Samir Khalil Samir isusovac je, rođen u Kairu 1938., a danas je priznati stručnjak za islam i orijentalistiku. Kao takav predavač je na Papinskome orijentalnome zavodu u Rimu te ravnatelj Međunarodne udruge za arapske kršćanske studije. Redoviti je i gost-predavač na više akademskih institucija u Europi i SAD-u. Očito je da je dobro upoznat s temom o kojoj razglaba u knjizi.

Branko Vukas (priredio), Stjepan Đureković: Što ga je ubilo?, Naklada Pavičić, Zagreb, 2014.

O Stjepanu Đurekoviću naizgled sve znamo. Terorist. I gotovo. Tako su uvjeravali nas, tako se to prenosi na mlađe naraštaje. A nije tako, dapače.

Branko Vukas je priređujući ovu knjigu napravio veliku stvar. Istina ni njega ni izdavača nije dovoljno dobro shvatila sama Đurekovićeva obitelj, ili oni nju, svejedno, ali to ne mijenja ništa na stvari. O Đurekoviću su progovorili mnogi, naravno i on o samome sebi. Uporabljen je način suvremenih dokumentarnih filmova. Priča je ispričana kroz usta različitih ličnosti, zastupljeni su bitni stavovi, da bi netko sam mogao zaključiti što se zapravo dogodilo.

Izgleda da su masovni progoni Hrvata tijekom povijesti bili omiljena usputna zabava mnogima. Temeljni uzročnik takvim postupcima predstavljala je borba za životni prostor, dok je kao povod najčešće bila dovoljna i sama činjenica da ti isti Hrvati razmišljaju drukčije, odnosno da ne prihvaćaju okvire koje im ti drugi žele silom nametnuti.

Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str. (IX.dio)

Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str. (VIII.dio)

Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str. (VII.dio)

Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str. (VI.dio)

Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str. (IV.dio)

Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str. (III.dio)