„Legende svjetla - priče hrvatskih svjetionika i njihovih duša – svjetioničara“, monografija Jurice Gašpara i dio dokumentarnog filma Legends of The Light Igora Gojića predstavljeni su u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, u petak, 23. lipnja, u Splitu.

Milorad Stojević, Vikarov kompleks, Rinaz, Rijeka, 2015.

»Iz njedra je, valjda iz dobro sakrivena srca, izvukao radničku kapu od grube tkanine i s velikom crvenom petokrakom, kao bećar ju nakrivio na glavi. Leptir izletio iz čahurice, kažem vam.« (str. 211.) Usklik je ovo Mihovila Berkovića nakon što je »drug« došao po njega i njegova kolegu u okolicu Rijeke da ih prebaci u Egipat. A oni su bili Židovi, neprestano u bijegu tijekom teških godina Drugog svjetskog rata. Nisu vjerovali u Boga, više im se sviđala ljudska pamet. Kad su završile ratne nevolje, za njih je trebao početi bolji život. Trebali su biti svoji među svojima, ali nisu. Postupno su uviđali da im se razilaze pogledi na život.

Prikaz knjige: Ivan Prusac, Tragedija Kavrana i drugova - Svjedočanstvo preživjelog, Riječki nakladni zavod - RINAZ, Rijeka, 1996.

Valentin Ćorić, Pomet u glavu, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2016.

»Da bi izbjegao hašku ćeliju, nakon bezbrojnih laži haškim istražiteljima rekao je jednu istinu: da je u ratu bio nitko i ništa.« (str. 31.). Ovako glasi jedan Ćorićev aforizam iz knjige. U haškoj je ćeliji, zajedno s još 5-oricom naših, više od desetljeća. A to bi onda značilo da je u ratu ipak bio netko i nešto. Pod tim vidom trebalo bi čitati ovo Ćorićevo djelo, ali i pod vidom drugog njegova aforizma koji glasi: »Kad vidite zlo u nekom čovjeku, dobro vidite da nije vaše.« (str. 89.)

Joso Živković, Tišina raspadanja, DHK HB, Mostar, 2015.

Prstima dotičeš plodnu posavsku zemlju. To je tvoje, ma koliko drugi nastojali da to nije tako. A vjetar se razbacio pustom širinom. Tako i ti, unatoč svemu. Ćutiš u sebi pjesmu i smjelo kročiš životnim stazama.

Na svetkovinu Duhova, u nedjelju 4. lipnja, u crkvi sv. Franje u Imotskom, predstavljen je vodič Svetište Gospe od Anđela – Imotski, fra Petra Lubine, urednika Marije, u prigodi jubilarne proslave 300. obljetnice oslobođenja Imotskoga i Imotske krajine od Turaka, koja je izvojevana na blagdan Gospe od Anđela, 2. kolovoza 1717.

U povodu objavljivanja knjige „Rim, a ne Beograd. Promjena doba i mirna ofenziva Katoličke Crkve u Hrvatskoj u Titovoj SFR Jugoslaviji (1975.-1984.)" autora Darka Hudelista u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu u petak 2. lipnja održana je konferencija za medije.

Boris Maruna, Svijet koji znam, DHK, Zagreb, 2015.

On je bio naš pravi disident, ne kao oni, nazovi naši, iz devedesetih godina prošloga stoljeća. Boris Maruna. Nije se mirio s jugokomunističkim režimom pa je 1960. s dvojicom braće prebjegao u inozemstvo. Skrasuje se u Argentini, pridružuje Vinku Nikoliću i počinje objavljivati u Hrvatskoj reviji. Još jedan hrvatski pjesnik na tvrdom svjetskom pločniku, ali bolje i to nego pod ledinom kao mnogi prije njega.

U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i KUU „Sv. Kliment“ u četvrtak, 1. lipnja 2017., s početkom u 19 sati u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu, Hrvojeva 2, održat će se predstavljanje zbirki pjesama „Bijeli pelin“ i „Ptica na prozoru“ autorice Marine Alerić Bebić.

Fabrice Hadjadj, Raj na vratima, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2015.

Kršćanstvo su odavno protjerali iz društvenog života, ovamo na Zapadu. Ali oni svjesni uvijek su ga vraćali u središte zbivanja. Jedan od takvih je Fabrice Hadjadj, čovjek zanimljiva životopisa. Rodio se kao Židov, mladost proveo kao bezbožnik, da bi u svojim tridesetim prigrlio kršćanstvo. A k tomu mu prezime miriše na ono arapsko, zna se našaliti. Danas je poznat, ne samo u Francuskoj, kao plodan mislilac i dramski pisac kršćanskog nadahnuća.

U ovoj knjizi razmatra pitanje raja. On je ne samo negdje tamo nakon naše smrti, nego ga treba nastojati barem u mrvicama doživjeti dok smo ovdje na zemlji. I to u nama stvara radost, a ne isprazan način života.