Najveće gomilanje otpada na području Ličkog Osika, Silosa i Rakitovca, prema objavama ličkih portala i satelitskim snimkama, datira iz razdoblja kada je ličko-senjski župan bio Darko Milinović, kazao je saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot na današnjoj konferenciji za medije.

Podsjećanja radi, Danko Milinović obnašao je dužnosti župana Ličko-senjske županije od 2017. do 2021. godine. Međutim od 2017. godine dolazi do sve većih neslaganja između Darka Milinovića i vodstva HDZ-a, na čelu s Andrejom Plenkovićem, koja su kuliminirala kada je Darko Milinović zajedno s oko 100 članova HDZ-a iz Gospića došao u prostorije Središnjice HDZ-a u Zagrebu, nakon treće odgode stranačkih izbora u Lici, gdje se trebao sučeliti s Marijanom Kustićem. Kao odgovor na ovaj prosvjed, visoki časni sud HDZ-a je 3. rujna 2018. jednoglasno odlučio o izbacivanju Darka Milinovića iz stranke. Nakon izbacivanja iz stranke, Darko Milinović ostao je župan Ličko-senjske županije do 2021. godine kada gubi izbore protiv Ernesta Petrya, koji je ovih dana zbog afere dao ostavku na mjesto predsjednika Županijskog odbora HDZ-a, ali ne i na dužnost župana.

Kao župan, Milinović  je 30. svibnja 2019. potpisao službeni zaključak temeljen na tadašnjem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Darko Milinović je od 2024. na dužnosti gradonačelnika Gospića i neosporno je odgovoran za funkcioniranje gradske uprave, dok je Komunalac Gospić gradsko komunalno društvo, koje je prometovalo s tvrtkama povezanim s Josipom Šincekom, uključujući I tvrtku Tipos Resurs.

>>

Zakonska zabrana daljnjeg uvoza opasnog otpada

Inače, Troskot je istaknuo da su analizu, vrijednu pet tisuća eura, ponovno sami financirali stanovnici Like, a proveo ju je neovisni laboratorij SGL u Berlinu.

-Ovo nije nikakva sekundarna sirovina niti bezazleni otpad. Riječ je o kemijski kontaminiranoj plastici u kojoj su pronađeni olovo, antimon i PAH spojevi. PFAS ovom analizom nije isključen, ali zbog matrice uzorka nije mogao biti prikazan. Već utvrđene tvari dovoljne su da govorimo o izrazito opasnom otpadu koji može kontaminirati tlo, vodu i ugroziti zdravlje ljudi, rekao je Troskot.

Upozorio je da sada postoji opasan trokut odlagališta oko Gospića – Silos, Rakitovac i Lički Osik – zbog čega sanacija samo jedne lokacije ne može predstavljati cjelovito rješenje.

-Ako se sanira samo Silos, a izostave Rakitovac i Lički Osik, onda ne govorimo o sanaciji, nego o političkoj predstavi. Ovaj otpad više ne smije ostati u zemlji, nego mora biti uklonjen i zbrinut u posebnim spremnicima prema najstrožim pravilima, poručio je.

Među zahtjevima Mosta su i zakonska zabrana daljnjeg uvoza opasnog otpada, pojačani nadzor kamiona koji ulaze u Hrvatsku, osnivanje neovisnog stručnog stožera te uspostava nacionalnog registra opasnog otpada i svih lokacija na kojima je odlagan. Most traži i da u sanaciji ne mogu sudjelovati tvrtke koje su bile dio lanca dopreme ili odlaganja spornog otpada te da se odmah uspostavi zdravstveni i prehrambeni monitoring stanovništva. On mora uključivati ispitivanje tla i vode, ali i praćenje zdravstvenog stanja ljudi te pregled biljaka, životinja i poljoprivrednih proizvoda na ugroženom području.

 

R.H.