U svijetu u kojemu mladi sve teže pronalaze posao i sve teže zamišljaju vlastitu budućnost, prijeko je potrebno da im sveučilišta znaju ponuditi sredstva kako bi bili dio povijesti, čuvajući golemu baštinu saznanja i mudrosti naslijeđenih iz prošlosti, napisao je kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, u pismu milanskom nadbiskupu Mariju Delpiniju u prigodi 94. nacionalnog dana Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca, koji je proslavljen 14. travnja.

Samo se polazeći od tradicijske baštine može na doista inovativan način izgraditi budućnost čovječanstva, vrjednujući napredak znanosti i tehnike unutar cjelovitoga viđenja ljudskoga bića stvorenoga na sliku i priliku Božju, napomenuo je kardinal a izvještava Radio Vatikan.

Tema dana bila je „Baštinici i inovatori. Mladi - protagonisti povijesti", a ona, prema riječima kardinala Parolina, dobro ističe cilj koji sveučilišni svijet treba imati u odnosu na mlade koji su često zbunjeni i dezorijentirani, unatoč tomu što su uvijek virtualno povezani. Novi naraštaji su, naime, bombardirani komunikacijom koja se nikada ne prekida, i to ponajviše s društvenim medijima, ali svejedno osjećaju veliko nezadovoljstvo i samoću. Istodobno dok se povezuju sa svime i sa svima, napisao je kardinal, čini se kao da im nedostaje sposobnost za to da u punoj svijesti nađu svoje mjesto u povijesti i da dalekovidno i s pouzdanjem gledaju na budućnost.

Zbog toga je zauzimanje Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca vrlo aktualno u svrhu potpore zanosu i inovativnim sposobnostima mladih, objasnio je kardinal te se osvrnuo na četiri stožera humanističke i duhovne baštine kršćanske mudrosti, odnosno na traženje istine; na zadivljenost pred ljepotom; na želju za izgradnjom dobra za sve ljude; te na zauzimanje u unapređivanju zajedničkoga doma.

 

M.M.