Hrvati katolici iz hrvatskih katoličkih misija (HKM)i župa (HKŽ) iz Rajnsko-majnskog pastoralnog područja tradicionalno su hodočastili na Duhovski ponedjeljak – blagdan Blažene Djevice Marije Majke Crkve, 21. svibnja u franjevačko svetište Blažene Djevice Marije od milosti – Gospe žalosne u Marienthal u organizaciji Hrvatske katoličke župe Frankfurt am Main. Zajedno s njima hodočastili su i Hrvati katolici iz HKM Ludwigshafen am Rhein pod vodstvom voditelja misije fra Slavka Antunovića i pastoralne suradnice s. Valerije Šimović.


Svečano misno slavlje ispred crkve u svetištu predvodio je župnik i upravitelj svetišta sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju u Bosni i Hercegovini fra Filip Karadža u zajedništvu sa župnikom HKŽ Frankfurtu i predstavnikom toga pastoralnog područja za svećenike fra Željkom Ćurkovićem, voditeljem HKM Wiesbaden dr. fra Mironom Sikirićem i s još devetoricom redovničkih i biskupijskih svećenika. Sve je na početku uime organizatora – HKŽ Frankfurt pozdravio župnik fra Željko Ćurković, a potom i gvardijan franjevačkog samostana u Marienthalu fra Bernold Geyer.

Fra Filip Karadža je u propovijedi podsjetio kako je čovjek biće koje je u svojoj biti povezano s Bogom. Bog i čovjek su neraskidivo povezani, a sloboda od Boga darovana čovjeku najveći je dar koji čovjeka čini bogolikim, ali se u povijesti pokazalo da može biti za čovjeka i koban, ako se zloporabi u samovoljnom postupanju. Iako čovjek odlazi od Boga, Bog ga ne napušta. Božja briga za čovjeka nije nestala čovjekovim nevjerstvom i čovjekovim odlaskom od Boga. Bog ostaje trajno vjeran, premda je čovjek nevjeran. Kao što je Ivan Krstitelj najavio, Bog nam dolazi u ljudsku povijest po svome sinu Isusu Kristu, koji se utjelovljuje da uspostavi grijehom narušeno jedinstvo Boga i čovjeka u slobodi i u ljubavi. Tako nam Bog pokazuje svoju najveću ljubav koja se učovječuje, uzima udjela u našoj zemljanosti. Bog se učovječuje da bi se čovjek pobožanstvenio. U osobi Isusa Krista vidimo pravoga Boga i pravoga čovjeka. Isus je sam objavljeni i objavitelj. Biti sretan, pronaći sreću života, znači pronaći Isusa Krista. Tome mora prehoditi promjena uma i srca – obraćenje. Kršćanski je put ljubavi prema Bogu preko ljubavi prema čovjeku. Crkva je početak kraljevstva Božjega na zemlji, koja je vječno usmjerena prema nebesima. Isus je svoju Crkvu utemeljio na svojoj muci, smrti i uskrsnuću. Postao je razapeta ljubav za čovjeka, kazao je. Govoreći o suvremenom svijetu, fra Filip je rekao da se treba upitati što je sa zauzetim katolicima u politici, u gospodarstvu, u socijali, u školstvu. „Jesmo li sve prepustili drugima i samo nemoćno promatramo što se događa? Ne možemo biti introvertirana Crkva. Moramo izići na ulice, kako kaže papa Franjo. Crkva mora po nama biti vidljiva u svakodnevnom životu. Po našim postupcima i vjerovanjima mora se vidjeti da smo kršćani. Iz našega 'vjerovati' mora uslijediti i naše 'djelovati'. Trebamo evangelizirati svijet i sebe i svoj narod. To ne znači da država treba biti klerikalna ili teokratska, već treba biti prava demokratska i slobodna zajednica utemeljena na prirodno-moralnom zakonu gdje se poštuje osobu i njezino dostojanstvo i gdje se poštuje život od začeća do prirodne smrti. Zato moramo stvarati revoluciju i civilizaciju ljubavi. Mi kršćani u svim vremenima svjesni smo i svoje slabosti, i naših slabosti i naših ranjivosti. Mi smo čuvari neprocjenjivoga blaga, ali ga nosimo u krhkim posudama. Susrećemo se sa skandalima i kod onih ljudi koji su u prvim redovima Crkve i time se slabi njezina navjestiteljska snaga. Zluradi neprijatelji jedva čekaju takve vijesti da bi mogli kazati: ako je slab i grešan navjestitelj, slaba je i nebitna i njegova poruka. Imajmo snage pokajati se za grijeh i zlo, obratiti se, dobiti nov um i novo srce, promijeniti se. Naša je snaga upravo u našoj slabosti, u našoj ranjivosti, ali i u nepomućenosti i snazi naše vjere. Slabi jesmo, ali bez cilja i bez nade nismo. Naša je snaga Isus Krist, naš jedini Gospodin i Spasitelj", istaknuo je fra Filip u propovijedi, potaknuvši okupljene neka radosno žive darove Duha Svetoga i neka se ne boje ma gdje živjeli.
Prikazne darove prinijeli su mladi u hrvatskim narodnim nošnja, a milodari su bili namijenjeni za izgradnju i uređenje svetišta sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju.

Pjevanje na misi uz pratnju na orguljama animirale su s. Pavimira Šimunović i s. Filipa Smoljo iz Hrvatske katoličke župe (HKŽ) Frankfurt am Main. Misnom slavlju pribivalo je i više pastoralnih suradnica i suradnika (redovnica i laika) na čelu s njihovim predstavnikom pastoralnim referentom u HKM Offenbacah am Main pastoralnim referentom Zvonkom Orlovićem. Misnom slavlju pribivale su i školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina koje djeluju u Biskupiji Mainz. Na kraju je fra Filipu Karadži i svima okupljenima na hodočašću zahvalio fra Željko Ćurković.

Nakon okrjepe bila je molitva i blagoslov s Presvetim Oltarskim Sakramentom. Prije misnog slavlja vjernici su imali prigodu za ispovijed i osobne molitve te su mogli sudjelovati u pobožnosti križnoga puta koji je predvodio župnik HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus fra Ante Marković.

 

M.M.