U prepunomu izložbenom prostoru mostarske Galerije Aluminij u četvrtak je predstavljen roman Medaljon, prozni prvijenac Anite Martinac, ujedno i prvi roman koji obrađuje temu hercegovačkih Križara odnosno Škripara.

Roman Medaljon zajednički su, osim same autorice, promovirali i književnici fra Ante Marić i Dragan Marijanović, potonji kao ocjenjivač i urednik djela, te rukovoditelj Galerije Aluminij Darko Juka, dok je večer, prebirući žice gitare, glazbeno oplemenio Perica Grujić.

Fra Ante Marić je, govoreći o romanu, podcrtao bitnost povijesne note, s poštovanjem naglasivši višegodišnja Anitina nastojanja prikupiti što više povijesne građe i razgovarati sa što više tako rijetkih svjedoka tematiziranoga vremena, iz razdoblja od 1943. do 1952. godine. Priču u kojoj se pojavljuju i ustaše i partizani i četnici i jataci i udbaši ocijenio je kao roman s ključem čitatelju za to dugo prešućivano doba.

Juka je, pak, istaknuo znamen samoga imena djela, medaljona koji uvijek ima dvije strane, upravo kao i priča o Škriparima, njihovu postanku, bremenu i, u konačnici, mitologiji koja ih je nadrasla, sve dosad bez ideološki rasterećeno i činjenično obrađenih svjedočanstava.

Urednik Dragan Marijanović okarakterizirao je Medaljon kao sedamdeset godina čekanu i napokon dočekanu dokumentarno-romansiranu priču o događajima koji kao da su se zbili na nekomu drugom planetu, a dogodili su se u zapadnoj Hercegovini koja je, isto toliko godina, tretirana kao nepoželjna kriška ove zemlje.

- Riječ je o autoričinoj svojevrsnoj književnoj obdukciji, vezanoj za događaje iz razdoblja između Drugoga svjetskog rata i njegova šestogodišnjega produljenja u škripama i pojatama po pustarama zapadne Hercegovine, kada su se brojni pripadnici hrvatskih postrojbi odmetnuli u brda, skrivajući se od progonitelja. Oslobođen ideoloških pridjeva, prvo je valjano i, vrlo napeto ispričano, svjedočenje o tomu vremenu. Inače, riječ je o tri usporedne priče i o tri lika kojima su se sudbine i putovi preplitali i koji su svi tragično završili. Posljednji među njima bio je Ante Marić s Goranaca, škripar koji je najdulje izdržao progone Ozne i Udbe, a ubijen  je u mostarskomu Sjevernom logoru, u rano ljeto 1952. godine, sedam godina nakon rata – kazao je Marijanović.

Medaljon je objavljen u nakladi Matice hrvatske Čitluk, na gotovo 250 stranica tvrdo ukoričenoga izdanja. Autorica ističe kako joj je dovršenje ove knjige ostvarenjem velikoga sna o tomu da izvadi nešto iz te tragične prošlosti i ostavi na znanje mladim naraštajima.

- Pola smo stoljeća učeni drukčije, pola stoljeća je ta istina satirana i prikazivana drukčijom. Roman sam napisala kao da ga pišem za svoju djecu. Meni je ovu priču pričala moja baka Iva i usadila mi je tu ljubav i ja ju prenosim svojoj djeci. Pišući nisam pravila junaka, on je samo glavni lik. Antu Marića ima svako naše selo, svaka naša ulica ima svoju strašnu sudbinu o kojoj je moguće napisati roman – kazala je Martinac, posvećujući Medaljon svojim trima kćerkama Ivi, Ani i Evi.

Nakon mostarske, roman će u petak 10. travnja, s početkom u 19.30 satnici, doživjeti i širokobriješku promociju, u tamošnjoj Narodnoj knjižnici. Osim autorice, u širokobriješkom predstavljanju sudjelovati će urednik knjige Dragan Marjanović i Ivan Zlopaša, član odjela za istraživanje zločina komunizma Hrvatskog svjetskog kongresa. U glazbenom djelu programa nastupit  će muška klapa Dobrkovići.

 

D.J.

Share
0