Islamisti i aktivisti infiltrirali su se u dijelove politike, kao i u SPD i administraciju. Iza toga stoji strategija Muslimanskoga bratstva koja će biti dugoročno uspješna, upozorava Güner Balci, službenica za integraciju berlinskoga okruga Neukölln, u intervjuu za časopis „Der Spiegel“.

Više od 300 učenika i 12 učitelja oteli su naoružani ljudi tijekom napada na školu sv. Marije, katoličku ustanovu, u sjeverno-centralnoj nigerijskoj državi Niger, priopćilo je Kršćansko udruženje Nigerije (CAN).

Ubojstvo  američkog predsjednika Johna F. Kennedyja 22. studenog 1963. godine u Dallasu jedan je od najtragičnijih događaja u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. U trenutku atentata imao je 46 godina.

Američki plan za Ukrajinu, koji sadrži 28 točaka procurio je u javnost. Isti je “dočekan na nož” od europskih političara i medija. Što plan sadrži, pročitajte sami, bez bilo kakvih novinarskih  komentara…

Europski i ukrajinski dužnosnici odbacili su najnoviji prijedlog Donalda Trumpa za jednostran mirovni sporazum koji ide u korist Moskvi, upozoravajući da bi popuštanje Rusiji samo ohrabrilo Vladimira Putina da sljedeći put napadne NATO.

Sjedinjene Države snažno pritišću Ukrajinu da što prije prihvati mirovni plan koji je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa dogovorila s Moskvom kako bi se okončao ruski rat protiv Ukrajine, piše Financial Times, pozivajući se na ukrajinske dužnosnike.

Turska vjeruje da najrealnije rješenje ciparskog pitanja leži u koegzistenciji dvije države na otoku, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Sjedinjene Države danas su označile četiri skupine u Njemačkoj, Italiji i Grčkoj kao globalne teroriste, optužujući ih da su “nasilna antifa”, dok predsjednik Donald Trump cilja na ljevičarske skupine.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u srijedu zakon kojim završava najdulja blokada vlade u povijesti SAD, nakon što je Zastupnički dom Kongresa glasovao za ponovno pokretanje prekinute pomoći u hrani, isplatu stotina tisuća saveznih radnika i oživljavanje sustava kontrole zračnog prometa, javlja Reuters.

Upadi dronova i narušavanja zračnog prostora europskih zemalja NATO-a učestali su od rujna, kada je više od 20 ruskih dronova ušlo u poljski zračni prostor, a tri ruska vojna zrakoplova ušla su u zračni prostor Estonije na 12 minuta. Od tada su mnogi letovi dronova uglavnom nepoznata podrijetla poremetili operacije u zračnom prostoru u Europi.