Etička dioptrija jednog akademika
Može li osoba k tome još i ugledni akademik i Predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, uhvaćen u notornoj laži, drugima dijeliti moralne prodike i pozivati ih na ostavku, ili pak zazivati njihovu smjenu.
To i mnoga druga pitanja sama po sebi nameću se brojnim pripadnicima akademske zajednice, kao i svakom slobodno mislećem građaninu ove države, nakon što je za razliku od vodećih mainstream medija, jedan od naših portala (pod naslovom: „Imamo dokaz, Silobrčić lagao potajno otišao na Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju“), došao do neupitnih podataka da je poznati akademik lagao kad je tvrdio da je umjesto odlaska u zračnu luku, išao na unaprijed sazvani sastanak odbora kojem je predsjedavao kao njegov predsjednik.
Sve to i ne bi i bilo nešto neobično da naš akademik sve to „lukavo“ unaprijed nije skovao kao plan „ad hoc“ osude jednog od pripadnika akademske zajednice (trenutno ministra), za počinjeno djelo plagijata, svjesno pri tome preduhitrivši izgledno raspuštanje od strane Hrvatskog Sabora, odbora kojem je na čelu.
Nevjerojatnom upravo zvuči i izjava tog istog akademika spram dr. Matka Glumčića, državnog tajnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koji je rezultate PISA testiranja naših učenika, prokomentirao na pomalo neprimjeran i nespretan način, zbog čega se isti u više navrata otvoreno i vjerujem iskreno pokajao. Pa za Boga dragog, ne može baš svatko biti blago govorljiv kao naš uvaženi akademik koji se za razliku od spomenutog državnog tajnika, koji je uvjeren sam, bez ikakvih konotacija to javno izrekao i za to se javno ispričao, za razliku od našeg vrlog akademika, koji je svoju etičku osudu oko mogućeg plagijata jednog ministra, unaprijed smišljeno i bezočnom laži pokušao prikriti i u djelo provesti.
Upravo licemjerno zvuči izjava tog istog akademika dana medijima citiram: Glumičićeva javna izjava toliko je nedopustiva da, u mome sustavu vrijednosti, nema mjesta za ispriku“, poručio je akademik referirajući se na sjednicu Odbora za etiku u znanosti koji je, kako su naveli u svom „zaključku“ „primili na znanje Glumičićevu ispriku koja je neprimjerena i koja bi mogla imati diskriminacijski karakter“. Da, uistinu začuđujuća moralna dioptrija jednog akademika.
U njegovom sustavu vrijednosti, Glumičićeva izjava je neprimjerena i diskriminirajuća, za razliku od svoje smišljene i svjesne laži za koju čak ni isprika nije potrebna. Koje će tek etičko povjerenstvo zahtijevati njegovu smjenu kao i članstvo u Akademiji. U njegovom sustavu vrijednosti ne postoji dilema trebali jedan akademik svojim političkim (ne)opredjeljenjem (što nije zabranjeno), biti uzor novim generacijama dominantno znanstvenim i etičkim vrijednostima, u kojima bilo koje stranačko opredjeljenje i strančarenje nema puno veze s onom prekrasnom (Gaudeamus igitur), himnom koju smo s ponosom pjevali na našim promocijama.
Na žalost, ovaj primjer nije jedini koji nam sasvim zorno ukazuju da u našoj najvišoj znanstvenoj instituciji postoje ljudi koji još itekako baštine „tekovine“ bivše slijednice, Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), te da bi prije svega tzv. lustraciju trebalo početi upravo od vrha znanstvene piramide. Ukoliko svi skupa to ubrzo ne shvatimo i provedemo po uzoru na mnoge zemlje bivšeg istočnog lagera, koje su to na vrijeme shvatile i provele, za ovu državu dugo dugo neće biti političkog, kulturnog i svekolikog gospodarskog napretka.
dr. sc. Mate Brstilo
10000 Zagreb
Zelengaj 65