Hrvatski dnevni tisak posljednjih dana intenzivno prenosi dojam o velikoj iznenađenosti Milanovićeve vlade zahtjevom bosanskohercegovačkih im kolega – prošlog ponedjeljka na zagrebačkom susretu ministara prometa - da se prvo riješi ukupni međudrzavni sporazum o granici, a tek potom da se dvije strane usuglase o gradnji Pelješkog mosta i hrvatskog cestovnog koridora u zaleđu Neuma, piše Deutsche Welle.

Međutim, prema informacijama koje prenosi Deutsche Welle, pozivajući se na visoke diplomatske krugove, "prvenstveno se radi o taktičkom odvlačenju pozornosti javnosti s već dogovorene ratifikacije sporazuma o granicama u Hrvatskom saboru, a koji su još 1999. godine potpisali tadašnji predsjednici Hrvatske i BiH, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović".

Naravno, riječ je o selektivnom tumačenju Sporazuma o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH, potpisanom 1999., koji bošnjačka strana sad zeli selektivno primjenjivati, u čemu im potporu daju Milanovićev SDP i Čačić-Pusićev HNS, koji su 1999. bili protiv ovog sporazuma.

>>SPORAZUM O POSEBNIM ODNOSIMA IZMEDU REPUBLIKE HRVATSKE I FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE IZ 1999.

"Hrvatski i bosanskohercegovački ministri sporazumjeli su se oko ratifikacije, kojom bi sluzbeno završile rasprave o svim graničnim otvorenim pitanjima, već i prije sastanka u Zagrebu, na prethodnim susretima. I već je bilo jasno da prije konačne saborske potvrde sporazuma, koji je bosanskohercegovački parlament odavno prihvatio, neće biti riješena ni pitanja mosta niti koridora. Uostalom, također se zna i da bi to trebalo biti realizirano prije trilateralnog sastanka u Bruxellesu, zakazanog za rujan", otkrio je sarajevski izvor ovog njemačkog medija.

>>Diplomatski incident: U Vladi zgranuti prijetnjama Damira Hadzića ali najavljuju popuštanje zahtjevima Sarajeva

"Značenje sporazuma tako je presudno u kompleksnoj prometnoj tematici koja određuje povezivanje dvaju dijelova zupanije dubrovačko-neretvanske, odvojenih teritorijem Bosne i Hercegovine na jadranskoj obali oko Neuma, ali i neke druge dvojbe u blizini toga područja. Tim aktom bi dva sporna otočića u Malostonskom kanalu, Veliki i Mali škoj, definitivno pripala Bosni i Hercegovini, što bi utjecalo i na opseg teritorijalnih voda te drzave, kao i vezu s otvorenim morem", tvrdi Deutsche Welle.

>>Kako sluzbeno Sarajavo gleda na pregovore oko koridora i Pelješkog mosta?

Međutim, pri tome zaboravljaju napomenuti kako su Veliki i Mali škoj u hrvatskom vlasništvu posljednjih 600 godina. Njemački medij također ne navodi kako su sporni otočići jednostranim potezom općinskih vlasti u Neumu upisani u katastarske knjige ove općine u kojoj su sarajevski komunistički prvaci tih godina počeli graditi svoje vikendice.

Deutsche Welle također navodi kako hrvatska vlada posljednjih dana spominje i svoju sklonost međunarodnoj arbitrazi, ističući kako diplomatski izvori smatraju da je u ovom slučaju riječ o nekoj vrsti zametanja tragova, budući da bi Hrvatskoj arbitraza donijela više komplikacija negoli koristi, što bi osnovni projekt autoceste drastično usporilo.

"Hrvatska bi se uz ratifikaciju, međutim, sa susjedom lakše dogovorila o gradnji mosta, ali bi se u njezinu korist riješio i spor oko granične linije na rijeci Uni pokraj Kostajnice. Naposljetku, hrvatska bi strana dobila mogućnost gradnje autoceste između Ploča i Dubrovnika, koridorom preko Bosne i Hercegovine u neumskom zaleđu, dok bi BiH ostvarila pravo na povlašteno korištenje obliznje Luke Ploče, što bi u praksi također bio svojevrsni koridor", tvrdi Deutsche Welle.

>>Sarajevska 'čaršija' tvrdi: 'Izgradnja Pelješkog mosta je atak na Bosnu'

Kad je posrijedi gradnja hrvatske autoceste preko Bosne i Hercegovine, EU je dosad odobravao izvedbu koridora koji bi u potpunosti bio zatvoren i pod kontrolom Hrvatske – zbog skorog ulaska ove drzave u Europsku uniju - pa danas obje zemlje nastoje ublaziti takav uvjet i privoljeti Bruxelles na model koji u neumskom zaleđu predviđa jedan priključak na autocestu, s graničnim prijelazom. S druge strane, Luka Ploče je nekoć i bila sagrađena za potrebe bosanskohercegovačke privrede, te Hrvatska nju sama faktički ne moze dovoljno iskoristiti samo za svoje potrebe, što znači da bi intenzivniji lučki promet s bescarinskim rezimom za potrebe kompanija iz Bosne i Hercegovine, odgovarao interesu obiju drzava, tvrdi Deutsche Welle, očito instruiran od sarajevskih krugova.

"Ipak, nejasnim ostaje slučaj Pelješkog mosta" tvrdi njemački medij.

"Usljed rokova koje to podrazumijeva, most bi se gotovo sigurno gradio tek nakon koridora. Javnost donekle zbunjuje, doduše, napomena iz vlade da će EU financirati most "ukoliko Hrvatska dokaze da je on najbolje rješenje". Naime, nije jasno što bi se točno još imalo riješiti mostom, uz tada već postojeći koridor, i zašto bi EU pristao na učešće u projektu za koji iz fondova treba izdvojiti oko 150 milijuna eura. Vjerojatno ne zbog osam tisuća stanovnika poluotoka Pelješca, koji bi preko Stona već bili povezani autocestom. Pitanje je, dakle, nije li i ova vlada počela najavljivati gradnju mosta za koju već zna da je neće realizirati", tvrdi Deutsche Welle.

R.H.