U povodu zlatnog jubileja lista „Marija“, u nizu „Knjižnice Marija“ objavljena je nova knjiga  „Marijina“ bibliografija (1963..-2012.), vjerski list za Marijine štovatelje, fra Petra Lubine, OFM u nakladi Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Splitu.

Bibliografija „Marija – Vjerski list za Marijine štovatelje“ sastoji se od tri cjeline: „Pregled članaka“, „Stvarno kazalo“ i „Pregled autora u člancima“. U prvoj cjelini  vremenskim slijedom navedeni su tekstovi pojedinih brojeva „Marije“, za koju je  u sažetku prikaza pedesetogodišnjeg postojanja lista, kazano da je ona „svojevrsna enciklopedija“ te da „svojim sadržajem ispunja određenu prazninu u Crkvi u Hrvata“. U drugom dijelu je stvarno kazalo, kako bi se blago sabrano u „Mariji“ moglo lakše koristiti. Posljednji brojevi godišta donosili su i stvarna kazala, koja su  o 25. obljetnici objedinjena i zasebno objelodanjena. Ovdje su im dodana kazala i ostalih godišta, sve je upotpunjeno i dorađeno te pruža detaljan uvid u obrađenu tematiku, poredanu abecednim slijedom predmeta i pojava.  U trećem dijelu abecednim redom donesen je popis autora tekstova objavljenih u „Mariji“. Nakon imena ili inicijala u zagradi je godina objavljivanja, a poslije nje stranice kojom tekst počinje i završava. Više tekstova prvih godišta nije potpisano ili su ispod njih inicijali za koje nije moguće doznati tko se iz njih krije. Mnoge tekstove je, posebno kraće tekstove, napisao ili priredio tadašnji  pokretač i glavni urednik Vjenceslav Glibotić, koji je posebno volio dosjetke i neobičnosti, i koji je vjerskom listu dao jednostavno i prepoznatljivo ime Marija. U navođenju autora, sadašnji urednik fra Petar Lubina držao se prezimena i imena, odnosno pseudonima i inicijala, pa se neki mogu pronaći na više mjesta i u više oblika, te je nastojao donijeti što manje inačica, pa ih je u njihova imena ili prezimena ubacivao zagrade kako su potpisivana. Neki pisci su ujedno bili i prevoditelji, a neki priređivači, pa je njihov popis donio tim slijedom s tom naznakom.

Suradnici „Marije“ gotovo su iz svih crkvenih zajednica i krajeva Domovine, a jednako tako iz krugova katoličkih vjernika svjetovnjaka. Najviše članaka potpisao je Urednik. A njegovu službu do br. 10/1982. obnašao je fra Vjenceslav Glibotić, a kasnije fra Petar Lubin. Papine marijanske tekstove do kraja 1988. godine birao je i prevodio fra Bonaventura Duda.  Sadržaj i teme u vjerskom listu „Mariji“ najčešće su marijansko-mariološka tematika, u rasponu od teoloških sinteza do pučke pobožnosti.

Fra Nedjeljko Jukić, OFM, u svojoj recenziji  „Bibliografiji“ je zapisao „Bilo kako bilo, u raznoliku, ali ipak neveliku, suzvježđu hrvatskih vjerskih tiskovina, osobito ovako dugovječnih „Marija“ je ostvarila vlastitu osebujnost te našla svoju životnu nišu i razlog postojanja. To potvrđuje i danas zavidan broj njezinih vjernih čitatelja, i to u okružju nerazvijene čitalačke kulture i u trendu nagla okretanja čitatelja od tiskanih prema nekim drugim suvremenim medijima. Nije pretjerano reći da je „Marija“ – čak ako i zanemarimo teške i nedostatne materijalne, personalne i svake druge mogućnosti – po svemu u pozitivnom smislu prispodobljiva sa sličnim publikacijama u daleko većim narodima i s nemjerljivo razvijenijom i čitalačkom kulturom i tržištem tiskovina. Možda će netko biti kritičan jer u njoj ne nalazi  sadržaje i formu koju bi želio. Ako u njoj traži i ne nalazi ono što ne nalazi ni u nekim drugim tiskovinama, to nužno nije nedostatak „Marije“ jer nitko ne može sve pokriti ni obraditi – ni jedan list nije prihvatljiv svim profilima čitatelja. Možda nije daleko ni  trenutak kada će netko znanstvenom metodom osvjetljivati i prinos „Marije u oblikovanju duhovnosti kršćanina vjernika u hrvatskome narodu tijekom rigidna protuvjerskog komunizma i tijekom mučne tranzicije u liberalnu lajicističku demokraciju.„

Ova opsežna i bogata „Marijina“ bibliografija je bogati doprinos pedesetogodišnjega  plodonosnog djelovanja Marije  i veliki je dobitak za sve one koji se žele posvetiti proučavanju Gospine nazočnosti u Crkvi i narodu u Hrvata.

Dragica Zeljko Selak