U prigodi 21. obljetnice Udruge hrvatskih ratnih veterana, Hrvatskog Domobrana, Podružnice Omiš, upriličena je svečana akademija, u subotu, 22. veljače, u konferencijskoj dvorani hotela Plaža,  u Omišu. U sklopu Akademije uručena su brojna „spomen odličja vjerni sinovi, sjećanje na Bleiburg i hrvatski domoljub. Akademija je počela hrvatskom himnom i minutom šutnje za sve mrtve bojovnike u Domovinsko obrambenom ratu i u Drugom svjetskom ratu, te za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana.

Predsjednik Domobrana Omiš, Ante Klarić, otvorio je svečanu akademiju i u kratkim crtama iznio uspješni i plodonosni rad Udruge kroz puna dva desetljeća, potom je prikazan spot o dr. Franji Tuđmanu, nakon toga je slijedio kratki osvrt o stvaranju hrvatske države imao je dr. Ivo Baučić. Akademiji su nazočili gospodine Radoslav Zaradić, izaslanik saborskog zastupnika Ante Babića, gospodin Damir Gabrić, savjetnik u Uredu župana Ivan Kovačić, gradonačelnik Omiša, Nikola Matičić, predsjednik HD Zagreb, Jerko Roglić, načelnik Dugog Rata, Branko Krnić, načelnik Zadvarja, Pave Čikeš, načelnik Šestanovca, Željko Kulišić, predsjednik HD Dubrovnik, Zvonimir Nikolić, predsjednik HD Metković, Ante Pupačič, ratni zapovjednik Omiško-makarske domobranske bojne, predstavnici crkve i brojni predstavnici Udruga proizišlih iz Domovinsko obrambenog rata, te brojni gosti i uzvanici.

BROJNIM STRADALNICIMA I DOBROČINITELJIMA ZA VJERNO SLUŽENJE DOMOVINI URUČENA SU SPOMEN ODLIČJA

Potom su brojnim svečarima uručena spomen odličja za podršku Hrvatskom Domobranu i za vjerno služenje svojoj Domovini, jer bez njihove pomoći Udruga ne bi mogla pružiti pomoć brojnim starcima, sudionicima Križnog puta, otkriti zatrte grobove i napraviti spomen grobnice i dostojno ih pokopati kako nalažu običaji svete matere Crkve, i za „dan sjećanja Bleiburg -15. svibnja 1945.“, ne bi mogli organizirati autobuse i povesti brojne hodočasnike da se pomole i poklone žrtvama Bleiburga i Križnih putova.

Predsjednik Nikola Matičić, uručio je deset „spomen odličja vjerni sinovi“ (Mirko Granić, Ante Petar -Kačunko, Tomo Tičinović, Ante Bedalo, Mirko Mamić , Filip Mamić, Pavao Raos, Medov Dolac, Mate –Piplica, Stipe Bilojelić, Ričice, Mirko Granić,) „Spomen odličje sjećanje na Bleiburg“ Nevenka Klarić, Luka Brčić, Josip Tomasović, Ivanaka Pejković, Jerko Roglić, Anka Mišković, Tomaš MladenkaMarija Laptoš, Jozo Beović,, Tomislav Raos,Ante Raos, Ante Tafra, Vlasta Fistanić, Mijo Katavić, Frane Perković, Dragica Zeljko Selak, Zlatko Ževrnja, župan, Ante Babić, saborski zastupniik, Vjekoslav Vuković, Petr Tomaš, don Mladen Vukasović, Ante Kovačić, Vinka Jurjevića) i „odličje hrvatski domoljub“ ( Božidar Tomaš, dr. Mirko Pejković, Pave Čikeš, Borko Gunjača, dr. Petar Fistanić,Miro Rogošić, don Vjenceslav Šupuk, Ante Trevižan, Ivo Popović, Ivan Mamić, Vladimir Zemunik, Andro Tomasović, Petar Vulić, Ante Olujić, Marijo Bočakaj, Jure Lozo, Mate Šarolić, Ivan Karaman Ikus, Ivan Miljak, Slobodan Šunj).

Potom je pukovnik i pjesnik Mate Buljubašić krasnoslovio pjesmu stradalim na Bleiburgu i Dragica Zeljko, pjesmu hrvatskog uznika Milivoja Grgića „Pričajte djeci da ne zaborave“ Zatim je slijedilo kratko i zanimljivo izlaganje Željka Kulišića, Nikole Matičića, Damira Gabrića,u ime župana Zlatka Ževrnje, Ivana Kovačića gradonačelnika Omiša i gospodina Zdeslava Zaradića, u ime Općine Lovreć, u ime njezinog načelnika, saborskog zastupnika g. Ante Babića, koji nije mogao biti, i u svoje osobno ime čestitati proslavu 21. godišnjice djelovanja i zahvaliti se udruzi ratnih veterana Hrvatski domobran Omiš, na čelu s njezinim predsjednikom g. Antom Klarićem. „Iznimna mi je čast i zadovoljstvo danas prisustvovati ovoj svečanoj akademiji. Volio bih da je s nama prisutan veći broj mlađih naraštaja. Objasniti ću vam zašto. Složio bih se s konstatacijom Željka Kulišića (predsjednika dubrovačke udruge Domobrana) kako je ova svečana akademija živi “sat povijesti”, trenutak koji danas imamo prigodu dijeliti sa svjedocima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Nemojmo zaboraviti kako je kraljevsko ugarsko-hrvatsko domobranstvo ustrojeno 1868. godine Hrvatsko-ugarskom nagodbom. Tijekom Prvoga svjetskog rata hrvatski domobrani sudjelovali su na svim bojištima - u borbama oko Soče (rijeka u sjeveroistočnoj Italiji i Sloveniji) protiv talijanskih iredentista, a na istočnim granicama Monarhije protiv velikosrbijanskih ambicija. U prošlom stoljeću domobranstvo je bilo dva puta obnavljano, u trenutcima obrane legitimnih državnopravnih tradicija svoga naroda 1941. i 1991. godine.

Prostor današnje Republike Hrvatske oduvijek je pripadao zapadno-europskom civilizacijskom krugu, premda to neki pojedinci ne razumiju. Njihova namjera je smjestiti nas u “region”. Nekoć “predziđe kršćanstva”, RH danas je predziđe Europske unije i demokratskih načela i sloboda koje EU predstavlja. Naši istočni susjedi žele slijediti naš put u Bruxelles i naša je dužnost da preuzmemo tu odgovornost te im pomognemo u integraciji. Put do demokratskih vrijednosti i stečevina te konačne transformacije europskoga kontinenta je dug. Na tom putu i sami moramo još mnogo toga naučiti.

Želio bih vas podsjetiti kako je Hrvatski sabor još 2006. godine donio Deklaraciju o represiji i zločinima totalitarnoga komunističkog režima u Hrvatskoj, u kojoj su se obvezali poduprijeti nešto stariju Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka. Međutim u praksi se malo toga provelo. Za početak, Hrvatskoj je potreban Muzej žrtava komunizma, prema uzoru na onaj u Budimpešti (“Poziv Matice hrvatske Hrvatskom saboru”, objavljen u Vijencu, br. 456-457 iz 2011).

Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran svojim radom i djelovanjem preko središnjice u Zagrebu i svojih brojnih ogranaka diljem države i u inozemstvu ne dopušta nam da zaboravimo pravu narav komunističkog režima u bivšoj državi. Naši domaćini, omiški ogranak Hrvatskog domobrana prednjači u tim aktivnostima. Oni redovito posjećuju svoje članove. Njima ne predstavlja problem organizirati autobus i otići na posljednji ispraćaj 42 ubijene žrtve Drugog svjetskog rata u ne baš tako im usputni Široki Brijeg, ili otići u Dubrovnik i zapaliti svijeće kod spomen obilježja poginulim braniteljima u Mokošici. Svake godine organiziraju hodočašće u Bleiburg usprkos financijskim troškovima koje taj put iziskiva. Udruga je aktivna i po pitanju promocije ključnih knjiga o komunističkim zločinima, kao što su radovi gospodina Želimira Kužatka. Istaknuo bih kako Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran od 1991. izdaje u kontinuitetu svoje glasilo “Hrvatski domobran”. Čestitam Udruzi na radu i želim joj još puno uspjeha u budućnosti.“ – kazao je povjesničar Radoslav Zaradić. Svečana Akademija, koju je vodila publicistkinja Dragica Zeljko Selak, završila je zajedničkom pjesmom „Bože čuvaj Hrvatsku!“

D. Z.