Ukrajinska zračna luka u Simferopolju, prijestolnici Krima, ostala je otvorena iako naoružane osobe, odjevene u neidentificirane vojne odore, patroliraju oko nje, javio je rano jutros novinar France Pressea s mjesta događaja.

Pedesetak naoružanih osoba u neidentificiranim vojnim odorama došlo je tijekom noći na aerodrom, pred kojim se odmah okupilo mnoštvo noseći zastave ruske Crnomorske flote, prenosi agencija Interfax iz Ukrajine. Naoružana skupina pristigla je u zračnu luku na trima kamionima bez registarskih oznaka, kazali su svjedoci na koje se poziva agencija Interfax.

Desetak vojnika noseći crne oznake patrolira duž ulaza u zračnu luku, javio je novinar AFP-a dodajući da nisu htjeli odgovoriti na pitanje o nacionalnosti.

Proruski orijentirani civili također su prisutni u krugu zračne luke, no ne ometaju njezino funkcioniranje.

Jučer ujutro proruske su snage zaposjele lokalni krimski parlament u Simferopolju, koji je potom iza zatvorenih vrata glasovao za održavanje referenduma 25. svibnja o većoj autonomiji Krima.

Krim, na jugu Ukrajine, baza je ruske Crnomorske flote i poprište separatističkih tenzija posljednjih dana. S većinskim proruskim stanovništvom Krim je jedina ukrajinska regija koja se suprotstavlja novim vlastima u Kijevu nakon pada predsjednika Viktora Janukoviča i njegovog bijega u Rusiju.

Burna povijest Krima

Na  Krimu 58 posto stanovništva čine Rusi, 24 posto Ukrajinci i 12 posto stanovništva čine krimski Tatari. Danas najmalobrojniji od te tri etničke grupe, Tatari su najduže vladali ovim poluotokom – njihov Krimski kanat je postojao od 1441. do sedamdesetih i osamdesetih godina 18. stoljeća. Najveći dio tog razdoblja je proveo kao vazalni dio Osmanskog carstva, da bi 1772. ponovo postao neovisan. Rusija je za vrijeme vladavine Katarine Velike pripojila Krim 1783. Za sve to vrijeme, Sevastopolj je slovio kao odskočna daska za kopnene i pomorske putove ka turskom carstvu. 1921. se stvara Autonomna Krimska Socijalistička Republika u sastavu SSSR-a. 1954. godine, tadašnji predsjednik SSSR-a Nikita Hruščov je odvojio Krim od Republike Rusije i pripojio ga Republici Ukrajini.

Razlozi zbog kojih je Hruščov dodijelio Krim Ukrajini, do danas nisu sasvim razjašnjeni, jer je taj potez predstavljao zapravo kršenje sovjetskog ustava. Hruščov je to učinio na 300-tu godišnjicu Perejaslavskog sporazuma kojim su Kozaci iz Zaporožja zakleli na vjernost ruskom caru Alekseju Prvom.

Po raspadu SSSR, ukrajinska vlada je odlučila Rusiji ustupiti luku Sevastopolj na korištenje – jer Rusija nije imala vlastitu luku za svoju Crnomorsku flotu. Prvo je sklopljen ugovor sa važenjem do 2017. godine, a 2012. su se predsjednici Rusije i Ukrajine, Vladimir Putin i Viktor Janukovič, dogovorili oko produženja za 25 godina. Putin je Ukrajini zauzvrat snizio cijenu plina. Ovaj ugovor je važan i zbog toga što je njegovim potpisivanjem Rusija priznala pripadnost Krima Ukrajini.

Mnogi Rusi se sada nadaju da je možda došao trenutak da se „revidira“ odluka Nikite Hruščova i Krim vrati „majci“ Rusiji – pri čemu većina takvih „nostalgičara“ do danas nije prežalila ni izlazak Ukrajine iz zajedničke države. Na Krimu tako može eskalirati i sukob oko nasljeđa bivšeg Sovjetskog saveza. Ukrajina naravno ne želi ni razgovarati o vraćanju Krima Rusiji.

M.M.