U školama 1.173 prvašića manje nego lani

Od 128 gradova, njih 78 bilježi minus, dok ih je 50 u plusu. Najveće povećanje imaju Dubrovnik, u kojem je ove godine upisano 46 prvašića više nego lani i Vukovar sa 42 prvašića više te Kaštela, Samobor, Solin, Zabok i Koprivnica

Otkako se u hrvatskoj javnosti posljednjih nekoliko godina počeo ozbiljnije potencirati i osvješćivati problem negativnih demografskih trendova, početak školske godine postao je doba deprimirajuće i bolne inventure. Iz godine u godinu, što zbog prirodnog izumiranja, a što zbog pojačanog i sve masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske, u prve razrede upisujemo na desetine manje razreda nego godinu ranije. Službene statistike DZS-a kažu da smo u posljednjih deset godina ostali bez čak 2.521 razreda sa po 25 učenika. Nakon što je u prošloj školskoj godini zabilježeno 1.375 prvašića manje nego 2015./16., početak nastave u 2017./18. donio je nova prebrojavanja. Službenih podataka još uvijek nema te se barata samo privremenim upisnim podacima iz lipnja temeljem kojih mediji navode da je ovogodišnja katastrofa još dramatičnija od prošlogodišnje, te da smo izgubili dodatnih 2.139 prvašića.

No, istraživanje gradonačelnik.hr-a, u kojem smo podatke o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine dobili izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola, govore da katastrofa ipak nije dosegla te razmjere. I dalje smo, naravno, u minusu i prevladavajućim negativnim trendovima, ali taj minus nije ipak ovako dramatično porastao kao što govore privremeni opći podaci. On je, pokazuju naše brojke dobivene izravno iz gradova, čak nešto manji nego prošle godine. U prve je razrede, naime, ovih dana krenulo 1.173 djece manje nego lani. Na žalost, ovaj podatak ne znači da se trendovi počinju preokretati niti da će iduće godine minus biti još manji, jer je većina gradova – njih 78, i dalje u minusu i to je prevladavajući i konstantan trend. No, iako je ukupni plus (+631) još uvijek trostruko manji od ukupnog minusa (-1.804), u ovoj katastrofičnoj atmosferi kada je demografija u pitanju, ugodno je iznenadila brojka od čak 50 gradova koji (i) ove godine bilježe porast broja upisane djece.

Gledajući tako u apsolutnim brojkama, 16 gradova ima dvoznamenkasto povećanje broja prvašića ove godine, počevši od Supetra, Malog Lošinja i Oroslavja, koji imaju po deset prvašića više, do Vukovara i Dubrovnika koji imaju povećanje od čak 42, odnosno 46 prvašića. Više od jednog razreda prvašića više u odnosu na prošlu godinu ove su godine upisali i u Koprivnici (+33), Zaboku (+35), Solinu (+37), Samoboru (+37), te Kaštelima (+39), a u top deset gradova s najvećim porastom u apsolutnim brojakama su još i Senj (+24), Karlovac (+22), Poreč (+20) i Daruvar i Krk (+17).

I dok se neki od gradova u plusu zadovoljno hvale kako imaju stalni i kontinuirani rast broja upisane djece, u dosta njih komentiraju kako nemaju jasan trend, već osciliraju, a posljednjih godina povećane brojke zahvaljuju i pojačanom doseljavanju. Jedan od zanimljivijih primjera osciliranja je zasigurno grad Obrovac, koji ove godine bilježi čak sto postotno povećanje broja upisanih prvašića. Ove su godine, naime, upisali njih 28, a lani 14.

Ogroman skok u broju upisanih prvašića, u postotcima preko 60 posto, ove godine bilježe i u Senju. Gradonačelnik Sanjin Rukavina priznaje da je ova godina specifična i da za sad još nemaju projekcije broja prvašića za iduću godinu, no nada se da će se pozitivan trend nastaviti i dalje. Grad će sa svoje strane učiniti sve što može da bi tako i bilo, pa tako u slijedećoj proračunskoj godini planiraju donijeti nove pronatalitetne mjere koje će, nada se gradonačelnik, pozitivno utjecati na demografsku sliku Grada.

Osim Obrovca i Senja, među gradovima s najvećim skokom su još i Zabok (+43,8 posto), potom Stari Grad na Hvaru (38,5 posto), Komiža (33,3 posto), Orahovica (31,9 posto), dok su preko 20 posto skočili još Prelog, Krk, Novalja i Grubišno Polje.

Kao što smo već naveli, od 128 gradova u minusu ih je 78. No, ovisno o veličini grada, različiti su i razmjeri i težina tog minusa. Pa tako, primjerice, u Osijeku komentiraju kako im 48 prvašića manje, s obzirom na trendove u čitavoj državi a i na to da imaju 20 škola i preko 800 prvašića i nije tako strašno, dok recimo Belom Manastiru minus od 30 prvašića znači čak trećinu manje djece nego lani. Bjelovar, primjerice, ove godine bilježi prilično veliki minus – čak 87 prvašića manje nego lani, no napominju kako su lani imali ogroman skok u odnosu na 2015. godinu, oko 40 prvašića više, pa se situacija sad opet nekako izravnala i vratila u trend od 'uobičajenog' minusa od oko 30-40 prvašića godišnje. Slična je situacija i u Čazmi, u kojoj ove godine bilježe, za svoje razmjere, jako veliki minus – 26 prvašića manje nego lani. No, u Gradu nam kažu kako su prošle godine imali najjaču generaciju – 90 upisane djece u prve razrede pa je zato ovogodišnjih 74 ogroman pad, no ustvari je to prosjek jer im brojke variraju od 68-81 prvašića godišnje. Ivanec ima također sličnu priču, minus od 14 prvašića pripisuju prošlogodišnjem drastičnom skoku – imali su 121 upisanog prvašića, najviše u posljednjih 15 godina.

U Hvaru, primjerice, ističu kako kod njih situacija oscilira iz godine u godinu, i to prilično dramatično s obzirom na mali broj stanovnika i učenika. Ove su godine, tako, u minusu – imaju devet prvašića manje nego lani – 39. Lani su, pak, imali 48, pet više nego 2015., a tada čak 14 više nego 2014., kada je upisano tek 29 prvašića. Ova godina bila je i potpuni podbačaj i u odnosu na 2013. (45 prvašića), pa čak i na 2012. (33 prvašića). S druge strane, imamo, primjerice, Dugo Selo koje ove godine ima 221 prvašića, tek jednog manje nego lani i u kojem ističu kako su zadovoljni situacijom jer imaju dosta mladu populaciju i dobar vitalni indeks, a uglavnom zahvaljujući poslijeratnom doseljavanju. (gradonačelnik.hr)

Franković: Posebnim POS programom riješit ćemo i stambeno pitanje mladih

Dubrovnik je ovogodišnji rekorder kada se u apsolutnim brojkama gleda porast broja prvašića, a novi gradonačelnik Mato Franković ističe kako pozitivne trendove bilježe već nekoliko godina. Razlog su brojni faktori, a prije svega činjenica kako u Dubrovniku vlada pozitivan gospodarski rast i značajan pad nezaposlenosti, ističe Franković.

'Ujedno, uslijed povećane potražnje tržišta za radnom snagom bilježimo i dolazak radne snage sa šireg područja RH te se velik broj tih ljudi odluči u konačnici i na život u našem Gradu. Osim toga, Grad Dubrovnik posljednje tri godine osigurava svim osnovnoškolcima besplatne udžbenike, a po prvi put ove godine svim srednjoškolcima osiguravamo i jednokratno sufinanciranje kupnje udžbenika u iznosu od 1.000 kuna', kaže Franković.

Ističe kako su u Gradu svjesni kako je jedan od najvećih problema u Dubrovniku pitanje stanovanja, zbog čega planiraju poseban Dubrovački model POS-a. Trenutno su u procesu rješavanja kupnje zemljišta na kojem bi izgradili 100 stanova površine 60 m2 čiji bi vlasnik bio Grad, a koje bi mladim obiteljima iznajmio po fiksnoj mjesečnoj cijeni od 1.500 kn na period od 10 godina. Nakon isteka navedenog perioda, korisnik stana bi mogao otkupiti stan po unaprijed definiranoj cijeni od 1. 300 eura po kvadratu, a u cijenu stana bi ušla i cjelokupna plaćena najamnina. Na taj način korisnici POS-a, mlade obitelji, izbjeći će deset godina kreditnog zaduženja, imat će sigurnost stanovanja, a izbjeći će se i manipulacija POS stanovima koji se kasnije pretvaraju u apartmane, naglašava Franković.

Beljak: Doseljavanje u Samobor dokaz da idemo u dobrom smjeru

Dobra kvaliteta i uvjeti stanovanja magnet su koji posljednjih godina mnoge mlade obitelji privlače u Grad Samobor, o čemu najbolje govore i ovogodišnje brojke upisanih prvašića – plus 37, ali i ukupnog broja učenika, kojih je u Samoboru ove godine 51 više nego prošle školske godine.

'Dok hrvatske škole nažalost bilježe drastičan pad broja prvašića, u Samoboru nemamo tih problema, kod nas ih je svake godine sve više. Kao gradonačelnik mogu zaista biti ponosan, jer povećanje broja djece u gradu najbolji je dokaz kako Grad ide u dobrom smjeru', ističe gradonačelnik Krešo Beljak. Navodi kako je Grad za sve učenike osnovnih škola osigurao besplatne udžbenike, a ove godine po prvi put su uvedeni i besplatni udžbenici za izborne predmete, za što je iz proračuna izdvojeno više od 1,6 milijuna kuna. Kroz ljetne praznike također su uložena znatna sredstva u obnovu i uređenje zgrada škola i vrtića, a Grad Samobor pobrinuo se i za veću sigurnost djece u prometu, postavljanjem radarskih svjetlosnih uređaja u blizini škola i obnovom vertikalne i horizontalne signalizacije, navodi Beljak.

Jakšić: Porast broja stanovnika najbolji motiv za nastavak dobre politike

Pozitivne trendove u posljednjih nekoliko godina bilježe i u Koprivnici, a gradonačelnik Mišel Jakšić ističe kako bilježe i porast broja stanovnika, što im daje dodatan motiv da nastave s provođenjem politika koje će mladima omogućiti bolji i kvalitetniji život u gradu.

'Svake godine nastojimo kroz pronatalitetne politike poboljšavati uvjete za mlade obitelji. Početkom ove godine tako smo pomoć za opremu novorođenog djeteta s 1.000 povećali na 1.500 kuna. Također, cijena vrtića u gradu Koprivnici jedna je od najnižih u RH, a sufinanciramo i smještaj djece u obrtima za čuvanje, jednako kao i djece u vrtićima. Želim istaknuti kako Grad puno ulaže u obrazovanje - svi naši osnovci početkom školske godine dobivaju paket besplatnih bilježnica te ostvaruju pravo na (su)financiranje udžbenika, bez obzira na primanja, ali sukladno cenzusu. Od studenoga ove godine učenici će moći polaziti i robotiku kao izvannastavni predmet i to potpuno besplatno. Svi naši studenti primaju gradsku stipendiju te Grad onima koji putuju sufinancira kartu za željeznički prijevoz. Pokretanjem Sveučilišta Sjever obrazovna politika u Koprivnici postigla je još viši nivo koji omogućuje ne samo da mladi ostaju u Koprivnici, već da i doseljavaju', ističe Jakšić.

M.M.