Međunarodni znanstveni skup „Osam stoljeća štovanja Gospe od Anđela i prvog franjevačkog samostana u Trogiru“, kojeg je priredila župa Gospe od Anđela u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Hrvatskim mariološkim institutom, Muzejom grada Trogira, Društvom za zaštitu kulturnih dobara Trogira 'Radovan' Ogrankom Matice hrvatske u Trogiru, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije, održao se, od 18. do 19. listopada,u hotelu sv. Križ na Čiovo, Arbanija, kraj Trogira, u spomen na dolazak sv. Franje u Trogir i gradnju prvog samostana franjevaca u Hrvatskoj te prigodom izgradnje nove crkve i pastoralnog centa Ivan Pavao II.

Međunarodni znanstveni skup, koji je okupio više oko dvadeset znanstvenika, iz Hrvatske i Italije, otvorio je domaćin don Stipan Bodrožić, župnik župe Gospe od Anđela u Trogiru. Potom je nazočne u ime organizacijskog odbora pozdravila dr. Fani Celio Cega, iz Muzeja grada Trogira, akademik Radoslav Tomić, iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Jasna Popović u ime Ministarstva kulture Republike Hrvatske, saborski zastupnici Miro Kovač i Davor Ivo Stier i Tomislav Đonlić, pročelnik za kulturu Splitsko-dalmatinske županije.

Znanstvenom skupu nazočili su fra Miljenko Hontić, izaslanik generalnog ministra reda franjevaca konventualaca iz Rima, član Generalne kurije u Rimu i generalni asistent Reda franjevaca konventualaca za Srednju Europu, fra Stefano F. Cecchin, predsjednik Međunarodne papinske marijanske akademije u Rimu (Pontifica Academia Mariana Internationalis - PAMI), fra Damian Patrascu, generalni postulator franjevac konventualaca, Željko Burić, gradonačelnik Šibenika, izaslanik gradonačelnik Praga gospodin Martin Damašek, zamjenik gradonačelnika grada Kaštela Grgica Benutić, izaslanik ministra Marka Pavića gospodin Ante Vučić, dogradonačelnica grada Vukovara Ivana Mujkić, franjevci iz Rima i Asiza, provincijali franjevačkih provincija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te neki saborski zastupnici, okolni gradonačelnici i načelnici i Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom Parlamentu.

Skup je započeo, s radom u četvrtak, 18. rujna, a prvim djelom jutarnjeg programa modelirala je dr. sc. Fani Celio Cega, a prvo izlaganje pod nazivom „Palaeolitički lovci, skupljači na prostoru Troira i Kaštela“ imali su prof. dr. sc. Ivor Karavanić (Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i arheologinja Lujana Paraman (Muzej grada Trogira. Potom je Lujana Paraman imala izlaganje i o „Poznavanju rimskodobne organizacije prostora trogirskog Malog polja“. Arheolog Ivan Šuta (Muzej grada Kaštela) i Anamarija Bralić (Kaštel Stari) u zajedničkom izlaganju „Topografija rimskodobnih nalazišta u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja“, dali su pregled rimskodobnih lokaliteta u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja, npr. Sikuli na Resniku. „O kasnoantičkoj i srednjovjekovnoj utvrdi Gradac u Labinskoj dragi“ govorio je dr. sc. Miroslav Katić (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split).Potom je slijedila rasprava i stanka. Nakon koje je skupom moderirala Lujana Paraman.

U izlaganju „Zaštitno arheološko istraživanje na predjelu Brigi u trogirskom polju“ Andreja Nađander (Kaukal d.o.o., Split), istaknula je da je prigodom građevinskih radova na predjelu Brigi, vlasnik Ivica Jakus uočio kamene ploče, ljudske kosture unutar kamene grobnice i obavijestio Konzervatorski odjel u Trogiru. U ožujku 2018. godine dokumentirano je 12 grobnih cjelina unutar kojih su bila 4 pojedinačna i 8 višestrukih ukopa s ljudskim skeletnim ostacima. Grobovi upućuje na začetak ranosrednjovjekovne tradicije groblja na redove.

Tonči Burić (Kaštel Lukšić) govorio je o „Arheološkim lokalitetima u Kaštelima na prostoru župe Gospe od Anđela u Trogiru“, čiji istočni dio pruža se zapadnim krajem Kaštelanskog polja, nekada trogirskim Velim poljem. U ranom srednjem vijeku tu je bio veleposjed Bijaći - Sv. Marta, Bijaći - Stombrate, Baba lokva i Tarce - Sv. Vital (Sv. Klara) na Divuljama. Ti spomenici svjedoče pokrštavanje Hrvata u prvoj polovici 9. st. Uz crkvu sv. Marte otkrivena su dva groblja iz 9. i 10. st., koja pripadaju starohrvatskom groblju. Bijaći još nisu istražen i za očekivati je otkriće još nekih spomenika, kako bi dobili potpuniju sliku o veličini i prostornom rasporedu jednog ranofeudalnog imanja u Hrvatskoj.

U zajedničkom radu pod nazivom „Konzervatorsko-restauratorskim i arheološkim istraživanjima crkve sv. Jurja od Žestinja u Kaštel Novom u tijeku 2017. i 2018. godine“,Marijeta Babin (Konzervatorski odjel u Trogiru) i Jelena Tomasović-Grbić (Kvinar d.o.o. Podstrana) donose nove spoznaje otkrivene u tijeku konzervatorsko-restauratorskih i arheoloških istraživanja o crkvi iz 12. st., koja se obnavlja od 2016. godine.

Nakon toga je slijedila rasprava, i obilazak lokaliteta crkve sv. Marte u Bijaćima Trogir-Plano, tijekom koje su se postavljali upiti, je li taj prostor službeno zaštićen i konzerviran i, kada će se taj prostor početi istraživati, da se ne bi dogodilo da ta zelena površina ne pretvori u građevinski prostor. Time je završen prijepodnevni dio zasjedanja skupa, posvećenog u čast sv. Franji i Gospi od Anđela.

Drugim, popodnevnim, dijelom znanstvenog skupa moderirala je Marijeta Babin, a prvo izlaganje imao je Krešimir Kužić (Zagreb) „Trogir u putopisima europskih putnika od 15. do 17. stoljeća.“, a „Prilogu poznavanju prostora župe Gospe od Anđela u kasnom srednjem i ranom novom vijeku“ bilo je izlaganje dr. sc. Dunja Babić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu)..

Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti - Centar Cvito Fiskovć,Split) svoje izlaganje „Kultiviranje krajobraza na području današnje župe Gospe od Anđela u 18 i 19. stoljeću“, temeljila je na arhivskim istraživanjima ostavštine Garagninovih.

Stanko Piplović (Split) u svom izlaganju „Franjevački građevinski sklop na Travarici u Trogiru kroz prošlost“, kazao je, da je samostan građen u 13. stoljeću, ali da se saznanja o prostornom izgledu temelje uglavnom na šturim svjedočenjima trogirskih povjesničara Pavla Andreisa i Ivana Lucića iz 17. st.i 16. stoljeća.

U svom radu „Slike na dasci „Gospa od Anđela“, 16. stoljeće: povijesno-umjetnička institucija i tehničko-restauratorska valorizacija“ Žana Matulić-Bilač (Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Split), kazala je kako je slika s prikazom Bogorodice s djetetom, novootkriveni biser dalmatinskog slikarstva rane renesanse koji se atribuira uskom krugu Jurja Čulinovića, jednom od najznačajnijih umjetničkih osobnosti 16. stoljeća. Gotovo tri stoljeća je izvorni prikaz bio prekriven preslicima i četverogodišnjim zahvatom (2004. - 2008.), čišćenja odstranjena sva tri sloja boje, izranjao je lijep i očuvan izvorni sloj, dovršen 2008. godine, ovom se, prigodom, prvi put struci i javnosti predstavlja kronologija izvedenih radova, plod istraživanja i model prezentacije slike.

Izlaganju o „Zavjetnoj crkvici i zavjetnim darovima u župi Gospe od Anđela u Trogiru“ Danke Radić (Hrvatski pomorski muzej Split ), nije održano.

Slijedila je rasprava i, time je završen prvi dan ovog dvodnevnog međunarodnog znanstvenog skupa, koji se nastavio u petak, 19. listopada, u 9 sati, a moderirali su doc. dr. sc. don Ivan Bodrožoć i Dunja Babić, a prvo izlaganje imao je Zlatko Vlahek (Sacro Convento di San Francesco, Italia). U radu“ Solemnitas celeberrima ad Indulgentiam Sanctae Mariae de Angelis“ osvjetljuje slavnu povijest liturgijske procesije, prema najstarijim izvorima.

„BDM u životu i spisima sv. Franje Asiškoga (1182. -1226.)“ bilo je izlaganje don Mladena Parlova (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu ), koji je kazao, da sv. Franju ubraja se među najveće svece Katoličke Crkve; njegov utjecaj na suvremenike i sljedeće naraštaje traje do danas.

„Dolazak franjevaca u Dalmaciju„ bilo je izlaganje fra Željko Tolić (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu), a izlaganje Irene Benyovsky Latin (izočna) „Smještaj prvih franjevaca na trogirskom području“, pročitano je, a ona donosi podatke, od prvog samostana van grada, kupnje zemljišta za samostan u Prigrađu 1264., selidbe na obalu 1272. do rušenja 1315. te privremenog smještaja u benediktinskom samostanu u gradu, do stalnog smještaja trogirskih franjevaca u prvim desetljećima 15. stoljeća izgradnjom samostana na Čiovu.

Zatim je fra Petar Lubina (Hrvatski mariološki institut, Zagreb) u izlaganju „Štovanje Gospe od Anđela u južnoj Hrvatskoj“ predstavio crkve i kapele u južnoj Hrvatskoj posvećene Gospi od Anđela.

„Franjevci konventualci u Trogiru- tragom provincijske građe od 1559. do 1827. godine“ bilo je izlaganje fra Ljudevita Antona Maračić (Samostan Sv. Duha, Sveti Duh, Zagreb), koji se služio arhivskom građom iz trogirskih gradskih i crkvenih izvora, i nedavnim sređivanjem Provincijskoga povijesnog arhiva matične Provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca u Zagrebu i njegovu proučavanju donosi izvješćima provincijalovih vizitacija trogirskih fratara, koja svjedoče nazočnosti franjevaca konventualaca tragom arhivskih izvora Provincijskog arhiva (1559. – 1827.) jer ističu nepoznate činjenice prisezanja, sporenja i osporavanja njihove nazočnosti od strane mjesnih biskupa u Trogiru i opservantskih franjevaca na Dridu.

O „Posjedima franjevačkih samostana na području Trogira u starom austrijskom katastru“, govorila je Fani Celio Cega (Muzej grada Trogira).

U predavanju „Matrikula bratovštine Blaxene Gospe van mirih grada Troghirschoga (Gospe od Anđela)“ Danka Radić raščlanjuje Statut u odnosu na Statute ostalih trogirskih bratovština.

Nakon rasprave sudionici su imali prigodu razgledati novoizgrađenu crkvu i pastoralni centar s vrtićom Sveti Ivan Pavao II. u Trogiru – Brigi.

Popodnevnim, završnim djelom, moderirao je don Stjepan Bodrožić, a prvo izlaganje je imao Ivan Armanda (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb) „Kolumban iz Raba (oko 1210.1279.) – prvi trogirski biskup iz Franjevačkog reda“, koji je prikazao je Kolumbanovu ulogu u povijesti trogirskih franjevaca, polazeći od povijesnih vrela i uvažavajući važeću literaturu, smješta njegovo biskupovanje u kontekst crkvenih i društvenih zbivanja njegova doba, te opovrgava tendenciozno pisanje Nade Klaić i njezinu netočnu tvrdnju da je bacio prokletstvo na Šibenik i Šibenčane.

Izlaganje fra Nikole Mate Roščića (Provincija franjevaca konventualaca,Vis) pod nazivom „Hrvatska Porcijunkula u Trogiru od početaka do sredine 16. stoljeća“, koji zbog bolesti nije mogao nazočiti skupu, pročitao don Stjepan Bodrožić. U predavanju je kazao da se crkva Marije Anđeoske povezuje s prolaskom sv. Franje Asiškoga kroz Dalmaciju, na putu iz Ankone u Svetu Zemlju, gdje je sv. Franjo doživio brodolom. Dvije godine poslije, 1214. u Trogir su prispjeli Franjini sljedbenici za koje Desa Lukin podiže boravište i gradi crkvu na svom posjedu u blizini Trogira. Prvi spomen godine 1214. kao datuma prvog osnutka i podizanja boravišta Male Braće u Trogiru veže se uz molbu provincijala fra Rajmunda iz Viterba mletačkoj vladi iz 1420. godine, u kojoj se spominje 206 godina boravka Male braće u Trogiru, a drugi važan dokument je oporuka Dese Lukina iz 1234. u kojoj ostavlja sve svoje posjede crkvi i samostanu čiju je gradnju i financirao u blizini grada Trogira još za života sv. Franje. Crkvu je tada (prije 1226. godine) posvetio trogirski biskup Treguan.

Potom je o. Stefano F. Cechin (Pontificia Academia Mariana Internationalis, Città del Vaticano, Italia) u svom izlaganju „L'orgine mariana dell'Ordine francescano partorito a Santa Maria degli Angeli „ raspravljao o marijanskim izvorima franjevačkoga reda uzimajući za polazište prve životopisce sv. Franje Asiškoga, objašnjava važnost Porcijunukle, mjesta na kojem je rođen Red sv. Franje i sv. Klare.

Don Ivan Bodrožić (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), u svom izlaganju „Ivan Pavao II. i čašćenje Gospe od Anđela“kazao je da je ovaj papa nazvan i marijanskim papom jer je bio vrlo pobožan i odan nebeskoj Majci Mariji, te je i za misao vodilju svoga papinskog služenja izabrao Totus tuus. naslov. Iz iščitavanja tekstova može se reći da je Ivan Pavao II. iskazivao čašćenje Gospi od Anđela. Posljednje izlaganje bilo je „45. Obljetnica župe Gospe od Anđela u Trogiru“ don Jure Strujića(Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu) koji je donio povijesni i pastoralni pregled života ove župne zajednice, od osnutka do danas, ističući brigu Župe o povijesnom lokalitetu Sv. Marte u Bijaćima, izgradnju nove crkve sv. Marte u Planom i obnovu vjerskih objekata, osvrće se na rad svih župnika, župnog pastoralnog vijeća, župnih pjevačkih zborova, ministranata i laika. U Župi djeluju karizmatske zajednice Obnove u Duhu i Fokolari. Ističe pobožne aktivnosti: žive jaslice tijekom posljednjih 7 godina, uprizorenje Muke Gospodnje zadnjih 13 godina te tradicionalni križni put grada Trogira Od Gospe do Gospe, kao bogata korizmena pobožnost posljednjih 14 godina, hodočašća, rad s mladima, župni pastoralni list te internetska i Facebook stranica.Uz izgradnju novog pastoralnog centra, čija je izgradnja vrlo važna za grad Trogir i župu Gospe od Anđela, kao i za širu okolicu, te za cijelu Crkvu Katoličku, donose sve važne detalje vezane uz projekt, lokaciju, gradnju i planove za budućnost, kao i pastoralno-katehetsko osmišljavanje rada s djecom i mladima kroz zaručničke tečajeve, radionice, predavanja, stvaranje župne knjižnice.

Potom je slijedila rasprava, nakon koje je skup zatvoren, uz prigodnu riječ Marijane Petir, hrvatske zastupnice i Europskom parlamentu, (zauzela se za predstavljanje 800. godišnjice Franjevačkog samostana u Trogiru u Europskom parlamentu, gdje je župnik trogirske župe Gospe od Anđela Stipan Bodrožić u Europskom parlamentu predstavio ovu veliku obljetnicu 800 godina od dolaska Sv. Franje u Trogir) koja se posebno zahvalila župniku don Stipanu Bodrožića, na pozivu da sudjeluje na ovom Međunarodnom znanstvenom simpoziju, kojim se obilježava 800. obljetnica gradnje prvog franjevačkog samostana u Hrvatskoj i franjevačke prisutnosti kroz pobožnosti Gospi od Anđela. „Blagoslov je biti na ovom tlu po kojemu je kročio i sam sveti Franjo Asiški, osnivač franjevačkog reda. Vaša župna crkva Gospe od Anđela sagrađena na temeljima tog prvog samostana čiju je izgradnju osobno potaknuo sam sveti Franjo, predstavlja uistinu baštinu neprocjenjive vrijednosti – i to ne samo one materijalne, nego prije svega duhovne…. I blaženi Alojzije je u rujnu1934. godine, nakon imenovanja nadbiskupom koadjutorom zagrebačkim, pristupio franjevačkom trećem redu stavljajući na taj način i svoju novu službu – onu nadbiskupsku- pod vodstvo i zagovor sv. Franje. možemo pretpostaviti da je kao takav održavao i pobožnost prema Gospi od Anđela. Nije li providonosno da se i blaženi Alojzije Stepinac čiju kanonizaciju željno iščekujemo odlučio slijediti put svetoga Franje? A kada pogledamo Stepinčev život, možemo vidjeti upravo tog svetog Franju – duh skromnosti i siromaštva- koje je Stepinac smatrao „najbogatijom baštinom što ju je sv. Franjo ostavio svojoj braći“… Povijest naše Crkve ispunjena je velikanima vjere – znanima i neznanima, mučenicima svojeg vremena…“ Zaključivši svoje izlaganje riječima „Krist nas stalno zove. Na nama je samo da kažemo malo „da“ i odazovemo se tom pozivu. Trebaju nam živi svjedoci vjere, koji će, svatko u svom poslanju, u službi koja mu je povjerena,na svom radnom mjestu, u svojoj obitelji, u odnosu s ljudima, baš kao i sv. Franjo životom svjedočiti Evanđelje“ – poručila je, zatvarajući znanstveni skup, Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

U organizacijskom odboru Međunarodnog znanstvenog skupa bili su dr. Dunja Babić, dr. Irena Benyovski Latin, doc. dr. don Ivan Bodrožić, don Stipan Bodrožić, dr. Fani Celio Cega, doc. dr. don Josip Dukić, Lujana Paraman, dip. arheolog i dr. Danka Radić.

 

D.Z.S.