Srbija mora suspendirati i u konačnici ukinuti sporni zakon o regionalnoj jurisdikciji za ratne zločine koji ima nadležnost i za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje bivše Jugoslavije. Morat će također omogućiti i žrtvama rata ostvarivanje njihovih prava, a to uključuje i odštetu. Isto tako, Srbija se obvezala tragati, zajedno s Hrvatskom, za nestalim i posmrtnim ostacima ubijenih u ratu.

Morat će i u potpunosti surađivati s Haaškim sudom, osigurati manjinska prava na način da Hrvati imaju zajamčenog predstavnika u parlamentu. Sve je jasno upisano u prijelaznim mjerilima. Srbija će morati sve to ispuniti ako želi napredovati prema Europskoj uniji. Ako Srbija ne bude izvršavala preuzete obveze, neće moći ući u EU.

Ovako je jasno i glasno srpskom premijeru Aleksandru Vučiću i njegovim pobočnicima poručio hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova dr. Miro Kovač, koji je ovih dana bio itekako zanimljiv medijima u nastojanju da od njega dobiju odgovore na pitanja zbog kojih su žestoko nezadovoljstvo iskazale neke braniteljske udruge.

Naime, politička se scena na temu odnosa Hrvatske i Srbije zakuhala kad su prošli ponedjeljak, 18. srpnja, u Bruxellesu otvorena dva ključna poglavlja, 23. Pravosuđe i temeljna prava te 24. Sloboda, pravda i sigurnost, koja će biti zatvorena tek na kraju pregovaračkog procesa za srpsko punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Prva je nakon tog otvaranja svoj glas protiv aktualne tehničke hrvatske Vlade digla HSS-ova europarlamentarka Marijana Petir, koja se još u siječnju 2015. počela javno zalagati za blokiranje Srbije na putu prema EU-u dok srpska vlada ne promijeni sporni zakon o regionalnoj jurisdikciji.

Međutim, čini se da Petir ne utvrđuje baš jasno političku odgovornost glede otvaranja navedenih poglavlja u pristupnim pregovorima Srbije na putu u EU. Ona, istini za volju, kritizira i bivšeg premijera Zorana Milanovića i ministricu Vesnu Pusić zbog propuštanja rješavanja ovog problema, no konstatira kako "ova Vlada nije uspjela potpuno zaštititi hrvatske interese i iskoristiti našu poziciju punopravne članice EU-a".

Istina je, ipak, nešto drukčija. Upravo bivša SDP-ova Vlada je potpuno zakazala jer je mogla prije dvije-tri godine, kada su Njemačka i Velika Britanija blokirale Srbiju zbog Kosova, zatražiti da se ukine zakon o regionalnoj jurisdikciji za ratne zločine, ali nisu to učinili. Ustvrdio je to i ministar Miro Kovač, ističući kako su naslijedili nulu i kaos od prethodnika i da su sve poduzeli kako bi riješili sporna pitanja i pomogli hrvatskim braniteljima.

Zahvaljujući Kovaču i ministarstvu sa Zrinjevca, za otvaranje poglavlja 23. Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, tražeći isto tako osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haaškim sudom.

Politika i diplomacija su umijeće mogućega. Očigledno je kako je u ovom trenutku Europskoj uniji u interesu nastavak pregovora sa Srbijom u kontekstu ukupnih odnosa s Rusijom, stoga i ne čudi što je utjecajna njemačka kancelarka Angela Merkel pristala na hrvatske zahtjeve kako bi Hrvatska za sada odblokirala nastavak pregovora.

Tako je, među ostalima, u zajednička pregovaračka stajališta EU-a na inzistiranje Hrvatske ušla formulacija kojom se Srbija "obvezuje na značajnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose u postupanju s ratnim zločinima izbjegavanjem sukoba nadležnosti i osiguravanjem da ratni zločini budu progonjeni bez diskriminacije", uz presudan dodatak da "sva otvorena pitanja u ovom pogledu moraju biti u potpunosti riješena".

Kad je Petir izjavila da se boji da to nije velika utjeha za hrvatske branitelje, dio njih se pobunio. Poručili su da "aktualna tehnička vlada nije bila ta koja je trebala otvoriti poglavlje 23. u pregovorima sa Srbijom". Zbog toga su baš na dan kad su Srbi u Bruxellesu "slavili", s braniteljima u Zagrebu razgovarali premijer Tihomir Orešković te njihov resorni ministar Tomo Medved i šef diplomacije Kovač, koji je s pravom ostao u Hrvatskoj uvažavajući objektivnu zabrinutost ljudi koji su svoje živote ugradili u hrvatsku slobodu i nezavisnost.

Osim njih, i Mostov ministar pravosuđa Ante Šprlje i nestranački ministar obrane Josip Buljević izrijekom su potvrdili da slijedi blokada pregovora ako se Srbija ne bude držala dogovorenog.

Ministar pravosuđa u srpskoj tehničkoj vladi Nikola Selaković, na poruke našeg ministra Mira Kovača, kojega se očito boje, odgovorio je poslovicom "Svatko je kovač svoje sreće". Naravno, on Srbe uvjerava kako su oni iskovali svoju sreću, a mi bismo tobože trebali biti nesretni.

Možda bi tako i bilo da je na Pantovčaku ostao Ivo Josipović, bivši hrvatski predsjednik koji u ovoj situaciji više štiti interese Srbije nego svoje zemlje(!). Ili, primjerice, da se na Zrinjevac, nakon blamaže u natjecanju za glavnu tajnicu UN-a, vrati Vesna Pusić, da ne govorimo o tome da Zoran Milanović, inicijator famoznog "lex Perković", zasjedne opet u Banske dvore.

"Prošla Vlada, SDP-ova, ni malim prstom nije pomogla hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu u izradi rezolucija o Srbiji", izjavio je novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

"Ova je Vlada zaštitila interese Hrvatske i poslala Srbiji jasnu poruku da RH neće dopustiti ugrožavanje sigurnosti svojih građana te je omogućila nastavak procesa pregovora i zaštitila interese branitelja", zaključio je Plenković, poručujući srpskim vlastodršcima da razmisle o budućim izjavama na ovu temu, jer nedopustivo je da se država koja je bila agresor na Hrvatsku sada, nakon 25 godina, postavlja kao zemlja koja može stvarati pravnu nesigurnost za naše državljane.

Je li Plenković uspio u namjeri da umiri hrvatsku javnost, osobito branitelje, da ova Vlada i HDZ štite nacionalne interese, znat će se uskoro, nakon rezultata prijevremenih izbora zakazanih za 11. rujna.

 

Ivan Ugrin / Slobodna Dalmacija