Knjigozori Miljenka Stojića: Otkopajmo istinu
Josip Kljaković-Šantić, Jasenovac – enigma Holokausta, Tkanica, Zagreb, 2016.
U posljednje vrijeme množe se knjige o logoru Jasenovac. Ali sada sa strane onih koji bi htjeli znati točnu istinu, a ne »istinu« skrojenu u ideološke svrhe.
Jednu od takvih knjiga podario nam je i Josip Kljaković-Šantić. Radni vijek provodi u tzv. JNA. Nakon pada Italije otac mu odlazi s partizanima, biva ranjen, ali ni to ne smeta kasnije općinske vlasti u Solinu da prilikom Josipove namjere upisa u Vojnopomorsku akademiju Divulje napišu: »Ne garantiramo za njega jer je iz religiozne obitelji.« Ipak uspio je i osamostaljenjem Hrvatske, pri čemu je pomogao koliko je mogao, počeo se sustavnije baviti navodnim žrtvama u Jasenovcu koje su zapravo stradale na drugim mjestima, kako je zabilježeno na raznim partizanskim spomenicima diljem Dalmacije. I od svega toga nastade ovaj uradak pred nama.
Autor je knjigu podijelio u dva dijela. U prvom govori o ustanovi »Jasenovac research institute« (JRI), koju naziva »Najveći falsifikat Holokausta«. Drugi dio ima naslov »Falsifikati JUSP Jasenovac«. A na pridodanom CD-u nalaze se imena i prezimena osoba, njih 14.000, za koja je autor utvrdio da su lažno prikazani kao žrtve logora Jasenovac ili su jednostavno izmišljeni.
Kakvi su zapravo ti dosadašnji popisi najbolje govori činjenica da na njima ima poginulih od Đevđelije u Makedoniji do Triglava u Sloveniji, a tu su i umrli u logoru El Shatt. Ima i tzv. palih boraca i narodnih heroja, onih koji su poginuli na Sutjesci i u sličnim bitkama. No, to nije smetalo ni Simona Wiesenthala ni Efraima Zuroffa da sve to prihvate kao istinu i okome se na Hrvate. Nasreću, neki drugi njihovi sunarodnjaci ipak razmišljaju svojom glavom.
Kljaković-Šantićevo djelo zacijelo je itekakav prilog rasvjetljavanju prave istine, odnosno njezinu otkopavanju. Posvijestimo si činjenicu da onu tzv. istinu o logoru Jasenovac ne prate tvarni dokazi, jedino se popis ubijenih neprestano širi u onim okvirima koji su trenutno zadani. Taj okvir najprije je bio milijunski, pa se prešlo na brojeve ispod njega, dok se danas pokušava u istim tim krugovima ustaliti brojka od 80-ak tisuća. Valjda će povjesničari imati dovoljno smjelosti razmotriti sve činjenice i odgonetnuti koje su one prave. Valjda. Očekujemo ih raširenih ruku, pa ma kakva istina zapravo bila.