Oštetio vlastiti grad za 800 tisuća kuna kako bi Božu Petrova doveo do Sabora
Svega smo se nagledali na hrvatskoj političkoj sceni, gurali su se političari jedni preko drugih kako bi se dokopali sinekura, gazili su se stranačke kolege i drugovi ne bi li zaposjeli unosne pozicije, ali još nije zabilježen slučaj kako je netko isprovocirao izbore u svom mjestu, oštetio vlastiti grad za 800 000 tisuća kuna, koliko će koštati dvoji prijevremeni izbori, kako bi gradonačelnika susjednog grada smjestio u Sabor. A upravo je to učinio glavni akter naše priče čelnik vrgoračke podružnice metkovskog „Mosta“ Ante Pranić.
Ovaj nesvakidašnji političar u nedavnom istupu na portalu Indeks.hr tvrdi:"To su zadnji lokalni izbori prije parlamentarnih izbora. Velike su nam šanse da dobijemo izbore u HDZ-ovoj utvrdi i time pojačamo vjetar u jedra nezavisnim na parlamentarnim izborima".
G. Pranić, dakle, pred cijelom javnošću otvoreno priznaje da su se upustili u tu avanturu na štetu vlastitog grada te svih Vrgorčanki i Vrgorčana kako bi "pojačali vjetar u jedra" tzv. nezavisnima - inače političkoj grupaciji vrlo bliskoj bivšem predsjedniku Josipoviću koji sanja da će se uz pomoć takvih lokalnih opsjenara dočepati premijerskog položaja.
>>Može li koalicija neovisnih u X. izbornoj jedinici dovesti do dodatnog jačanja tzv. trećeg puta?
O realnosti toga njihovog plana dovoljno govori podatak da je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Vrgorcu trijumfirala s 60 posto glasova.
Inače, koliko je Praniću i vrgoračkoj podružnici „Mosta“ stalo do Vrgorca najbolje govori podatak kako je upravo Pranić, rušenjem proračuna i izazivanjem prijevremenih izbora zaustavio projekt reciklažnog dvorišta te je na taj način doveo grad u opasanost od plaćanja drakonskih kazni državi, ali što je još važnije upravo je zbog njega, Pranića, pet vrgoračkih obitelji ostalo bez mjesečnih primanja.
Naime, izglasavanjem novog zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. sve jedinice lokalne samouprave imaju obvezu svojim građanima omogućiti selektivno, odnosno, odvojeno prikupljanje otpada. U slučaju neispunjavanja navedenih zakonskih odredbi čine prekršaj te će biti kažnjeni novčanom kaznom od 100 do 300 tisuća kuna.
Tako se je i Grad Vrgorac uhvatio u koštac s ovim problemom kroz projekt „Korisni otpad-Reciklažno dvorište“. Apliciranjem na natječaj za realizaciju navedenog projekta od fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobivena su bespovratna sredstva za izradu tehničke dokumentacije nakon čega bi se pristupilo samoj izgradnji reciklažnog dvorišta pri čemu Fond sufinancira radove u iznosu od 80% dok Grad preostalih 20% mora izdvojiti iz vlastitih sredstava.
Cilj ovog projekta ukupne vrijednosti cca 1.800.000 kuna jest pridonijeti što učinkovitijoj organizaciji gospodarenja otpadom na području Grada Vrgorca. Rezultati izgradnje reciklažnog dvorišta bili bi smanjenje ukupne količine otpada koji bi bio odložen na gradski deponij, povećanje svijesti lokalnog stanovništva i gospodarskog sektora o selektivnom odlaganju otpada, direktna primjena sustava selektivnog prikupljanja i iskorištavanja tržišne vrijednosti korisnog otpada od strane javnog poduzeća Gradska čistoća i usluge d.o.o Vrgorac, te, što je najvažnije, zapošljavanje dodatnih pet radnika u navedenoj tvrtci.
Da bi projekt bio realiziran, Gradsko vijeće trebalo je usvojiti Plan gospodarenja otpadom Grada Vrgorca u kojem, između ostalog, stoji precizna lokacija planiranog reciklažnog dvorišta. Nažalost, zbog nezasitne želje za dolaskom na vlast Ante Pranića koji je za ostvarivanje svojih osobnih ciljeva spreman ugroziti one puno više I vrijednije, ovaj projekt našao se u slijepoj ulici s obzirom da je rušenjem proračuna prestalo egzistirati Gradsko vijeće kao jedino tijelo koje je moglo usvojiti navedeni plan.
Na taj je način Pranić, ne samo ostavio Grad bez milijunskog iznosa bespovratnih sredstava, nego je doveo taj isti Grad u sve izgledniju situaciju plaćanja stotina tisuća kuna kazni Ministarstvu zaštite okoliša I prirode, a prije I iznad svega – ostavio pet vrgorskih obitelji bez mogućnosti zapošljavanja I osiguranja egzistencije.
Martin Matutinović