Komentirajući političke procese u Hrvatskoj i BiH, novinar i publicist Josip Jović današnji tzv. antifašizam ocijenio je pokušajem očuvanja ekskluzivnih prava postkomunističkih elita na imovinu i vlast 

- Tzv. antifašisti će uvijek naći opravdanje o sto ili dvjesta tisuća ubijenih nakon svibnja 1945. Za njih taj zločin ne postoji. Tada je nestala cijela novinarska profesija. Svi novinari su ili pobijeni ili su pobjegli vani. To se dogodilo i sa književnicima. Čak se na sudu našao i jedan Tin Ujević jer je objavio nekoliko pjesama u listovima koji su izlazili u NDH - istaknuo je Jović gostujući u emisiji "S povodom" mostarske Naše TV.

Osvrnuo se i na pitanje povrata židovske imovine, podsjećajući da je ona desetljećima u rukama tzv. antifašista.

-Mi znamo da je i otac Ive Josipovića uselio u jedan takav stan. On je poslije to pokušao demantirati tvrdeći da je njegov otac dobio stan sedamdeset i neke godine ali gdje je živio prije toga. To nikad nije objasnio. Ti ljudi imaju razloga inzistirati na nekakvom svom antifašizmu jer on služi za zaštitu stečenih privilegija i zaštitu ekskluzivnih prava na imovinu i na vlast. I za prikrivanje zločina - istaknuo je Jović.

Upozorio je kako su optužbe o navodnoj fašizaciji krenule s izborom Kolinde Grabar Kitarović

-U Hrvatskoj je na jedan čudan način isforsirana teza o reustašizaciji ili revitalizaciji ustaštva mada je vrlo teško vidjeti gdje je to ustaštvo. U Hrvatskoj postoje snage koje žele da ova država bude ustaška da bi oni imali podlogu za svoju ideologiju koja je u krajnjoj liniji okrenuta prema diskreditiranju sadašnje vlasti ali i same države koju oni prihvaćaju samo ako su oni na vlasti. Primjetno je da su te prozivke krenule u trenutku kada je na čelo države došla Kolinda Grabar Kitarović a to se dalje intenziviralo promjenama u Vladi - upozorava Jović.

Političku borbu dvije političke opcije za primat u Vladi i nedostatak autoriteta aktualnog premijera vidi kao ključni problem zbog čega po strani ostaju mnoga ključna pitanja.

-Postoji borba za pozicije između dvije političke opcije koje tvore jednu slabu koaliciju i postoji jedan premijer koji je se u svemu tome ne snalazi. Premijer nema dovoljno autoriteta da odredi glavni smjer vladine politike zbog čega po strani ostaju neka bitna društvena pitanja - istaknuo je Jović.

Osvrnuo se i na oslobađajuću presudu generalu Gotovini, ali i prvostupanjsku presudu šestorici Hrvata iz BiH.

- Prvostupanjska presuda šestorici Hrvata iz BiH pred Haškim sudom sigurno ima određenu političku poruku. Na kraju krajeva ta je presuda na liniji teze bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, koja bi sad htjela biti glavna tajnica UN-a, da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, a to je na neki način u funkciji discipliniranja Hrvatske i discipliniranja legitimnih težnji Hrvata u BiH za jednakopravnošću i konstitutivnošču - ocijenio je Jović.

Nije sklon uvjerenju da se položaj hrvatskog naroda u BiH može popraviti kroz izborni zakon.

- Pitanje izbornog zakona je dosta komplicirano pitanje ali ja stojim na uvjerenju da bez političkog entiteta konstitutivnost nije moguće ostvariti. Nedavno je Izetbegović htio pokazati navodnu benevolentnost prema Hrvatima pa je izjavio kako će dopustiti Hrvatima da sami biraju svog člana Predsjedništva. Mislim, to djeluje gotovo cinično - istaknuo je Jović.

Nije sklon određenim tezama prema kojima SAD i Europska unija imaju različita gledišta prema BiH.

-Ključni je problem što ni jedni ni drugi nemaju rješenje za BiH. Da postoji neki sukob ta dva faktora bi vrlo lako našla zajednički jezik. Međutim, postoji tu i treća strana. Postoji Rusija koja jako podupire Republiku Srpsku i njezine sadašnje ingerencije ali i Turska koja ne skriva svoju želju za geostrateškim povratkom na Balkan. To je jedna mreža različitih utjecaja u kojoj jedino Hrvati u BiH nemaju bezrezervnu potporu neka vanjske sile - upozorio je Jović, dodajući kako se rješenje situacije u BiH ne može postići bez unutarnjeg dogovora političkih elita u BiH.

 

R.H.

Share
0